Snježana Balta za Radiosarajevo.ba: Vrh epidemije je prošao

Stručnjakinja za epidemiologiju i direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, dr. Snježana Balta potvrdila je u razgovoru za Radiosarajevo.ba da je epidemija zaraznog trovanja hranom u silaznom trendu. 

"Najprije bih htjela reći da mi je jako žao i kao čovjeku i kao stručnjakinji da se to desilo. To je strašno i za djecu, i za roditelje, kao i za sve stanovnike. Ali to su incidentne situacije koje se svugdje u svijetu dešavaju. Možda će se neko od roditelja začuditi ovome stavu, međutim, prema svim našim dosadašnjim iskustvima, znanjima i literarnim podacima, vrh epidemije je prošao. On se desio u petak i subotu. Broj djece koja se javljaju s istim odnosno sličnim simptomima je u opadanju, što znači da ćemo u narednim danima vjerovatno imati još neke slučajeve, ali oni će biti sporadični", rekla je naša sugovornica. 

Šta znači "zarazno trovanje hranom"? 

S obzirom na jučerašnje proglašenje epidemije uslijed "zaraznog trovanja hranom" zamolili smo dr. Baltu da definira ovaj termin u kontekstu slučaja trovanja djece iz JU Djeca Sarajeva? 

Snježana Balta: Trovanje djece uzrokovano je patogenom virulentnom bakterijom. Iz stolice hospitalizirane djece uzorkovana je salmonela, a svi pacijenti imaju slične simptome - visoku temperaturu, povraćanje, proljev i opću slabost organizma. 

Radiosarajevo.ba: Da li to znači da su ugrožena samo djeca koja su konzumirala ugroženu hranu? Da li osobe koje je nisu konzumirale mogu biti ugrožene? 

Snježana Balta: Samo osobe koje su konzumirala određenu hranu su oboljela i predstavljaju rizičnu skupinu. 

Radiosarajevo.ba: Možete li objasniti pojavu da proces inkubacije nakon trovanja salmonelom traje 72 sata, a djeca su se javljala u zdravstvene ustanove i 5-6 dana nakon konzumacije spornih namirnica? 

Snježana Balta: Kada dođe do trovanja salmonelom animalnog porijekla, inkubacija traje od 12 do 24 sata. Literatura govori da od svih osoba koje su konzumirala tu hranu, maksimalno 30 do 40 posto njih može biti zaraženo inkrimiranom hranom. To znači da sva hrana koja se jela ne mora biti zaražena u istoj mjeri. Znači, oni koji su konzumirali dio hrane koja je najviše bila zaražena reagirali su odmah nakon inkubacionog perioda. Djeca koja su se kasnije javljala su, najvjerovatnije, imala u početku blažu kliničku sliku i njihov imuni sistem se borio koliko je mogao, sve dok nije došlo do intenzivnijih simptoma. Zato se to produžilo na toliko dana. Sve je zavisilo i od dijela hrane koji je uzet, koliko je taj dio bio kontaminiran, kao i od imunog sistema pojedinog djeteta. 

Radiosarajevo.ba: Zašto je jučer proglašena epidemija ukoliko se ona više ne širi?

Snježana Balta: Sam termin "epidemije" znači da se neka bolest pojavila na određenom terminu u određenom vremenskom periodu kada to nije uobičajeno za to mjesto i taj period. Pošto se radi o, nazovimo, zajedničkom izvoru zaraze i istom putu prenošenja, čim se pojavi nekoliko slučajeva, a podaci ukazuju da se konzumirala ista hrana isti dan, da je slična klinička slika kod oboljelih, te isti period inkubacije, stječu se uvjeti za prijedlog proglašenja epidemije. Konkretno u ovom slučaju, epidemija je proglašena u JU Djeca Sarajeva. 

Radiosarajevo.ba: Šta podrazumijeva ovo proglašenje epidemije? 

Snježana Balta: To znači da smo odmah po saznanju da je četvero djece pregledano u ambulanti infektivne klinike, sa simptomima visoka temperatura, povraćanje, proljev i opća slabost organizma, te da su podaci vezani za određenu hranu i mjesto, mi smo istog trenutka pozvali sanitarnu inspekciju i krenuli u tzv. protuepidemijske mjere. Mi ih provodimo, praktički, od trenutka saznanja pa do danas. Što se tiče epidemije, nju je proglasila ministrica za zdravstvo, jer postoji zakonska obaveza da se to uradi. 

Radiosarajevo.ba: Hvala na pojašnjenjima i izdvojenom vremenu.