Snažna poruka Jasne Kovačević o zlostavljanju žena na Balkanu

Žrtve koje su se suočile sa rodno zasnovanim nasiljem ne susreću se sa adekvatnim sistemom zaštite na Balkanu koji bi ih uzeo pod svoje okrilje, kazala je bosanskohercegovačka naučnica i predavačica na Ekonomskom fakultetu, dr. sc. Jasna Kovačević u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Podsjetimo, mučna ispovijest srbijanske glumice Milene Radulović o seksualnom zlostavljanju u čuvenoj školi glume Miroslava Mike Aleksića pokrenula je lavinu na Balkanu.

Nakon što je glumica optužila za silovanje uglednog profesora i reditelja, u samo nekoliko sati povezale su se umjetnice iz cijelog regiona. Ispričale su svoje teške priče i jedna drugoj poručile - #NisiSama.

! / Bursać o pokretu #MeToo na Balkanu: I dalje čujemo sramne izjave "Sama je tražila"

Mnoga svjedočanstva filmskih radnica iz regije pojavljuju se na stranicama Nisam tražila i čini se da se upravo rađa balkanska verzija pokreta #MeToo.

Inače, #MeToo pokret pokrenut je u Sjedinjenim Američkim Državama 2017. godine.

Tada su iznesene optužbe da je holivudski moćnik Harvey Weinstein desetljećima spolno zlostavljao žene. One su otvorile Pandorinu kutiju, a #MeToo je doveo do pada mnogih moćnih muškaraca širom svijeta.

Kako je za naš portal rekla doc. dr. Kovačević, ono što je specifično za Balkan je da imamo i kulturološki problem, odnosno patrijarhalne obrasce ponašanja koji njeguju toksični maskulinitet.

! / Ćurak: Kultura mačizma dominantna na Balkanu, žrtvama potrebna pomoć svih nas

"On u svojoj srži predstavlja konstelaciju socijalno regresivnih muških ponašanja koja se prije svega koriste da se ostvari dominacija, da se omalovažavaju žene i manjinske skupine, iznose homofobni stavovi kao i ponašanja koja podstiču nasilje.

Tranzicijski period u kojem se mi nalazimo, u kojem očito postoji sukob u vrijednostima, svakako je uvjetovao da se nasilje u svim oblicima, bilo fizičko, psihičko ili drugo nasilje intenzivira kao i da društvene norme koje su utemeljene na patrijarhalnim obrascima koji podrazumijevaju dominaciju, u stvari eskaliraju na način na koji se to dogodilo u proteklih nekoliko dana", rekla je doc. dr. Kovačević.

Podcrtala je da ovo nije novi problem, ali je zapravo došao u žižu javnosti jer su se mlade glumice odlučile da medijski podijele svoje priče.

"No, u uslovima kojima mi živimo, a prije svega mislim na društva koja su bila dio bivše SFRJ, dijelimo mnogo kulturoloških sličnosti i ta tranzicija je nešto što povezuje naše priče na ovim prostorima. Ono što je specifičnost ne samo naših društava, već i onih u Europi je da veliki problem predstavljaju autostereotipi koje žene imaju o sebi", kazala je ona.

Pojasnila je da je u društvu konstruiran stereotip žene kao majke nacije, žene koja bi trebala biti submisivna, koja bi trebala biti manje asertivna od muškaraca, brižna, emocionalna...

#MeToo / Haris Pašović: BiH mora biti posebno senzitivna na temu zlostavljanja žena

"Imala sam priliku pogledati i neke od komentara na sve što se dešavalo proteklih nekoliko dana. Vrlo često su žene te koje osuđuju postupak izlaženja u javnost i govora naglas o nasilju, odnosno seksualnom uznemiravanju koje su pretrpjele. Žene često prihvate taj društveni stereotip i smatraju da žena ne bi trebala istupati u javnost s tako osjetljivim temama koje narušavaju već uspostavljeni poredak muške dominacije u jednom patrijarhalnom društvu", podcrtala je ugledna bh. naučnica.

Taj začarani krug autostereotipa mora se, kako je zaključila, rješavati od najranijih dana.

"To se mora rješavati u obrazovnom sistemu, educiranjem djevojčica i dječaka o ulozi žene, koliko je ona zapravo društveno važna, ali i koliko je nasilje veliki problem. Istaknula bih i važnost medija u oblikovanju percepcije šta je rodno zasnovano nasilje. O tome treba govoriti 24 sata dnevno, a ne samo kada se desi nasilje", rekla je dr. sc. Jasna Kovačević u razgovoru za Radiosarajevo.ba.