Skriven među omorikama: Misteriozni kameni div kod Olova krije stoljetnu tajnu

Duboko u šumi iznad sela Bakići kod Olova, među visokim omorikama, stoji neobičan kameni spomenik koji već stoljećima privlači pažnju onih koji do njega pronađu put. Visok je više od četiri metra, na vrhu ima veliku kamenu kuglu, a njegove četiri strane ukrašene su neobičnim motivima. U narodu je poznat kao Veliki nišan, dok ga mnogi nazivaju i Obeliskom kralja Tvrtka.

O njegovom porijeklu, međutim, ni danas ne postoji potpuna saglasnost.

Najpoznatija je legenda prema kojoj ga je u 14. stoljeću dao podići bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić nakon što je u šumi kod Bakića bio teško ranjen tokom lova na divlje svinje. Prema toj priči, kralj je jedva preživio, pa je u znak zahvalnosti dao da se na mjestu na kojem je stradao podigne veliki kameni spomenik.

Trending

Novi detalji saobraćajne nesreće kod Kalesije: Motociklista podletio pod kamion i poginuo

Legenda je lijepa i stoljećima se prenosi među stanovnicima ovog kraja, ali historičari su mnogo oprezniji kada je riječ o njegovom stvarnom porijeklu.

Obelisk ili Veliki nišan?

Spomenik se nalazi na historijskom lokalitetu Bakići Donji, području izuzetno bogatom tragovima prošlosti. Tu su ostaci srednjovjekovne crkve svetog Roka, nekropole sa stećcima, kao i veliki osmanski nišani. Cijela historijska cjelina proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Sam kameni div nalazi se na lokalitetu Vlaškovac, oko 300 metara iznad izvora Kamenica.

I upravo njegov naziv krije jednu od najvećih dilema.

U okolnim selima stoljećima je poznat kao nišan, a istraživači poput Milenka Filipovića, Alojza Benca i Šefika Bešlagića bavili su se njegovim izgledom i porijeklom. U jednom od novijih stručnih pregleda navodi se da njegove karakteristike odgovaraju velikim muslimanskim nišanima, a ne nužno srednjovjekovnom kraljevskom obelisku. Zbog toga je sigurnije reći da je Tvrtkova veza s ovim spomenikom dio usmene predaje, a ne historijski potvrđena činjenica.

Četiri metra kamena i jedna velika misterija

Bez obzira na to ko ga je i kada podigao, njegove dimenzije impresivne su i danas. Spomenik je izrađen od jednog krečnjačkog monolita, ima četverostrano tijelo koje se prema vrhu blago sužava, a završava pravilnom četverostranom piramidom. Na samom vrhu nalazi se velika kamena kugla, visoka oko 45 centimetara.

Njegove stranice dodatno privlače pažnju ornamentima. Na kamenu se mogu uočiti spirale, stilizirano cvijeće, grozdovi, životinjski motivi, vrpce i drugi simboli. Jedan od detalja koji su istraživači posebno opisivali jeste prikaz životinjske glave, uz koju se nalaze elementi nalik kacigi i štitu. Upravo zbog takve ornamentike ovaj spomenik već decenijama intrigira historičare, arheologe i ljubitelje bosanske baštine.

Pokušali su ga premjestiti – nije išlo

Jedna od zanimljivijih priča vezanih za Obelisk govori o pokušajima da bude premješten iz šume.

Tokom 1960-ih godina postojala je ideja da se spomenik otkopa i prenese u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Međutim, uprkos korištenju teške mehanizacije, to nije uspjelo. Pri pokušaju iskopavanja i oslobađanja postolja spomenik je čak bio nagnut, a kasnijim radovima ponovo je uspravljen i zaštićen. Tako je ostao tamo gdje je, čini se, i trebao ostati – skriven među drvećem, daleko od gradske vreve.

Ako već pronađete put do Obeliska, vrijedi obići i ostatak lokaliteta Bakići Donji. U blizini se nalaze nekropole sa stećcima, ostaci srednjovjekovne crkve svetog Roka i drugi historijski tragovi, a svega nekoliko stotina metara od Obeliska nalazi se i vrelo Kamenica. Na području Grebljice nalazi se nekropola sa 14 stećaka.

Do Obeliska se iz pravca Olova može doći makadamskim putem, a posljednji dio puta vodi kroz šumu. Prema turističkim uputama, od mjesta gdje se može ostaviti automobil do spomenika potrebno je još oko pet do deset minuta pješačenja.

Možda upravo u tome i jeste dio njegove čarolije. Ne stoji na trgu. Ne prolaze pored njega svakodnevno hiljade ljudi. Nema velikog gradskog spomenika oko kojeg se sve vrti. Umjesto toga, više od četiri metra kamena izranjaju između stabala, na mjestu na kojem se susreću historija, legenda i priroda.

Možda je kralj Tvrtko zaista ovdje lovio i bio ranjen. Možda je kameni div podignut mnogo kasnije i nema nikakve veze s bosanskim kraljem. Ono što je sigurno jeste da je Veliki nišan u Bakićima jedan od neobičnijih spomenika bosanskohercegovačke baštine i da njegova najveća tajna još nije do kraja riješena.