Selman Selmanagić: Od stolara iz Srebrenice do jednog od najpoznatijih arhitekata Bauhausa

Dugo se u bivšoj SFRJ nije govorilo o liku i djelu Selmana Selmanagića, poznatog arhitekte, urbaniste, dizajnera i visokoškolskog profesora. 

Bio je jedini arhitekta s ovih prostora koji je svoju diplomu stekao na Odsjeku za arhitekturu Bauhausa u Dessauu 1932. godine i jedino ime iz BiH koje se, u prvoj polovici 20. stoljeća izravno veže uz evropsku umjetničku avangardu. Rodio se u Srebrenici 1905, a preminuo u Berlinu 1986. 

Za obnavljanje (zasluženog) interesa prema Selmanagiću najzaslužnija je historičarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić, koja je objavila monografiju posvećenu ovom velikanu. 

Povodom predstojećeg Međunarodnog simpozija o liku i djelu Selmana Selmanagića, koji će u četvrtak u Sarajevu okupiti stručnjake iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, razgovaramo s profesoricom Abadžić Hodžić, koja je autorica monografije posvećene ovom Srebreničanu. Pitamo je odakle potiče taj njen interes. 

Simpozij "Bauhaus u životu i djelu Selmana Selmanagića" održat će se na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u četvrtak 23. oktobra (za program simpozija pogledajte na kraj članka).

"Meni je prvi put Selmanagića spomenuo Ivan Štraus, možda prije nekih osam godina i tada sam prvi put čula za njega. Kasnije sam, pripremajući jedan tekst o arhitekturi BiH 20. stoljeća, željela napisati nekoliko rečenica o njemu i počela istraživati. Potom sam otputovala u Berlin i upoznala njegovu suprugu i kćerke i vidjela sav taj materijal. Tada sam shvatila da je njegova priča fascinantna, ne samo stvaralačka, nego i životna. Kao mladić bio je hrabar i odlučan, s ciljem i vizijom. Imao je kvalitete za koje smatramo da su i danas potrebne u vremenu u kojem živimo. Svoj cilj je slijedio i, uprkos nesretnim okolnostima, završio tu školu, te se upisao, vrlo markantno, u historiju arhitekture i dizajna u Njemačkoj. On je, zapravo, u Njemačku otišao da bi usavršio rad na mašinama, a poslao ga je otac koji je i sam bio visokoobrazovan. Cilj je bio da Selman, nakon što je završio stolarski zanat u Sarajevu i Ljubljani, usavrši znanje i vrati se u Srebrenicu gdje je trebao pokrenuti obiteljsku stolarsku firmu. Ali on kada je vidio tu arhitekturu Bauhausa, osjetio je da je to nešto napredno i odlučio je tu ostati." 

Pitamo profesoricu Abadžić Hodžić šta je razlog što se za vrijeme SFRJ nije mnogo znalo o Selmanagiću? 

"Zanimljivo je to s obzirom na porijeklo obitelji i reference koje su njegova braća imala u društvu bivše Jugoslavije. Selman nema nijedan projekat u bivšoj Jugoslaviji. Pretpostavljam da zbog složene političke situacije, sve do nekog otkravljenja atmosfere u DDR-u on nije često ovdje dolazio. Tek pred kraj njegovog života počeo je intenzivnije dolaziti u Sarajevo. Vrlo je živo pratio šta se ovdje dešava, ali nije aktivno participirao". 

Pitamo sugovornicu da li današnja Srebrenica zna za Selmanagićevo djelo. 

"Meni je jako drago da se Biblioteka u Memorijalnom centru Potočari otvorila uz promociju moje knjige. To je jedna od prvih donacija koja je ušla u njihov fundus. Oni su jako ponosni, znaju za tu obitelj i imaju percepciju da se neki Srebreničanin proslavio u Njemačkoj. Nažalost, imaju i tužno podsjećanje, jer se na dijelu zemlje te obitelji danas nalazi Memorijalni centar Potočari.  

Primarni cilj simpozija "Bauhaus u životu i djelu Selmana Selmanagića" je predstaviti i naučno valorizirati opus profesora Selmana Selmanagića (Srebrenica, 1905 - Berlin, 1986), jedinog studenta ove slavne škole, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji je diplomirao na Odsjeku za arhitekturu Bauhausa u Dessauu 1932. godine i koji je jedino ime iz BiH koje se, u prvoj polovici 20. stoljeća izravno veže uz evropsku umjetničku avangardu. U radu simpozija učestvuju univerzitetski profesori, naučnici i muzejsko-galerijski djelatnici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke. Integralni dio simpozija čine i radionice studenata Univerziteta u Sarajevu na temu savremene recepcije Bauhausa u dizajnu, arhitekturi i historiji umjetnosti, a čime ovaj simpozij, uz naučno-istraživački, uključuje i edukativni aspekt i potiče međunarodnu suradnju u oblasti nauke, obrazovanja i kulture.

 

Program i učesnici simpozija:

Prof. dr. Aida Abadžić Hodžić, Filozofski fakultet u Sarajevu

Leonie Baumann, Kunsthochschule Berlin-Weissensee

Dr. Andrea Contursi, Koln

Prof. dr. Fehim Hadžimuhamedović, Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu

Dr. Antonija Mlikota, Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru

Vesna Meštrić, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Dr. Peter Peer, Universalmuseum Joanneum, Graz

Prof. Steffan Schuhmann, Kunsthochschule Berlin-Wei.ensee

Barbara Sterle Vurnik, Muzej Škofja Loka

Prof. dr. Karin Šerman, Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Jadranka Vinterhalter, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

ČETVRTAK 23. OKTOBAR:

9.30-10.00 Prijem i registracija učesnika

10.00-10.30 Pozdravna riječ i otvaranje Simpozija

Prof. Amela Hadžimejlić Kečo, dekanesa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu

Salmir Kaplan, ministar za kulturu i sport Federacije Bosne i Hercegovine

Eva Brunović, načelnica Službe za muzejsko-galerijsku i likovnu djelatnost pri Ministarstvu za kulturu Republike Hrvatske

Nada Zoran, Ministarstvo za kulturu, RS, Ljubljana

Prof. dr. Ugo Vlaisavljević, prorektor za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu

10.30 – 13.00 PRVI TEMATSKI BLOK

Selman Selmanagić i tradicija Bauhausa u kontekstu DDR-a - Izazovi i modaliteti recepcije / Bauhaus u osvit stogodišnjice (1919-2019): Između utopije i novih vizija?

(Moderator: prof. dr. Fehim Hadžimuhamedović, Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu)

10.30-11.00 Dr. Andrea Contursi, dipl. ing., Köln 

Gradska gustoća kao garant jednakosti: Selmanagić, Hilberseimer i Bauhausova škola urbanog dizajna

11.00-11.30 Prof. dr. Aida Abadžić Hodžić, Filozofski fakultet u Sarajevu 

Recepcija Bauhausa u DDR-u: Od „debate protiv formalizma“ do obrata ka funkcionalnom dizajnu: Uloga i značaj Selmana Selmanagića

11.30-12.00 Leonie Baumann, Kunsthochschule Weißensee, Berlin

Restauracija aule KHS Weißensee Selmana Selmanagića (1956-2012)

12.00-12.30 Prof. Steffen Schuhmann, Kunsthochschule Weißensee, Berlin

O mom stolu, mojoj stolici i kući u kojoj živim – kako sam upoznao Selmanagića

12.30-13.00 Barbara Sterle Vurnik, Muzej Škofja Loka

Baština Bauhausa i Avgusta Černigoja i njeno naslijeđe u suvremenim praksama

14.00-15.00 PREZENTACIJA BAUNET STUDENTSKIH RADIONICA - GALERIJA ALU SARAJEVO, STUDENTSKE KLASE

Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafički dizajn: Razgovor sa Selmanom Selmanagićem

Voditelji radionice: prof. Amra Zulfikarpašić, van. prof. Bojan Hadžihalilović, van. prof. Dalida Karić-Hadžiahmetović 

Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za produkt dizajn Naslijeđe Bauhausa danas - eksperimenti iz radionice

Voditelji radionice: van. prof. Salih Teskeredžić, doc. Jasna Mujkić Arhitektonski fakultet u Sarajevu, Katedra za teoriju i historiju arhitekture

Bauhaus paradoks: Racionalna utopija - Otvoreni javni prostor ispred Pozorišta mladih u Sarajevu

Voditelji radionice: Doc. dr. Aida Idrizbegović-Zgonić, DI Azra Suljkić, MSc.

“Arhitektura izvan četiri zida”: Selmanagić i Bauhaus danas Filozofski fakultet u Sarajevu, Katedra za historiju umjetnosti

Voditelj radionice: prof. dr. Aida Abadžić Hodžić

15.00-19.00    DRUGI TEMATSKI BLOK

Studenti iz Kraljevine Jugoslavije na Bauhausu i izvori za proučavanje njihovih opusa / Bauhaus u modernoj i savremenoj arhitekturi i obrazovnim modelima BiH i Evrope

(Moderator: prof. dr. Aida Abadžić Hodžić, Filozofski fakultet u Sarajevu)

15.00-15.30 Jadranka Vinterhalter, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Arhivi kao čuvari memorije i referentni izvori u istraživanju Bauhausa i njegovih utjecaja

15.30-16.00 Dr. Antonija Mlikota, Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru

“O traženju opipljivih značenja kroz materiju“: Priča o Otti Berger

16.00-16.30 Prof. dr. Karin Šerman, doc. dr. Nataša Jakšić, mr. Dubravko Bačić, Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Bauhausovska misao u poslijeratnom opusu Gustava Bohutinskog

17.00-17.30 Prof. dr. Fehim Hadžimuhamedović, Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu

Standardizacija, izotropni prostor i ugaoni prozor: Bauhausovsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini u arhitekturi prije i poslije II svjetskog rata

17.30-18.00 Dr. Peter Peer, Universalmuseum Joanneum, Graz

“Sva arhitektura prostorna je umjetnost”: Skica arhitektonskog djela Huberta Hoffmanna

18.00-18.30 Vesna Meštrić, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Bauhaus kao obrazovni model: Primjeri nastavnih programa poslije 1945.

18.30-19.00 Diskusija, zaključenje Simpozija