Sead Đulić o rušenju Matvejevićeve kuće: Čudna jada od Mostara grada…

Iz Mostara još uvijek stižu reakcije na rušenje rodne kuće Predraga Matvejevića, jednog od najvećih intelektualaca naših prostora i Europe, filozofa i književnika, humaniste, u čiju zaštitu su ustajali Umberto Eco i Bernard Anri Levi, autora čuvenih „Razgovora s Krležom“, čiji “Mediteranski brevijar” je preveden na čak 23 svjetska jezika…

„Nestala je pod udarima bagera, a njezini ostaci završili su u nekoj od mostarskih deponija“, piše „Jutarnji list“

I mada stižu razni argumenti poput onih da je bilo riječ o privatnom objektu koji je prodat, te da novi vlasnik „može da radi šta hoće“ (ovdje samo odabrani mogu šta hoće!), ovaj čin je simbolična gesta svojevrsnog progona velikana koji je život proveo, kako je volio govoriti, između „azila i egzila“.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

[related]https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/mostarci-o-rusenju-matvejeviceve-kuce-ovo-je-apsolutni-uzas/462188[/related]

„Grad koji dozvoli da se sruši rodna kuća velikana kakav je Predrag Matvejević ne zaslužuje da se zove gradom. Vlast koja ne učini ništa da se ta ista kuća spasi i pretvori u još jedan turistički brend grada ne zaslužuje nikakvo poštovanje jer je ovim potezom Mostar gurnula u civilizacijski bezdan“, kazao je Đulić za portal Radiosarajevo.ba.

Stid me – kaže Đulić - reći da tu živim,

„Jer grad su nakon stotina godina doveli na nivo naseljenog mjesta. Nekad smo se ponosili kulturom i umjetničkim dometima, a danas loše prohodnim kružnim tokovima. Čudna jada od Mostara grada...“, kazao je Đulić.

Podsjetimo, Dragan Markovina, ugledni povjesničar, publicista, publicista voditelj među prvima je digao glas o „slučaju Matvejevićeve kuće“. Kaže da je to užasno iz nekoliko razloga.
„Prvo, sve i da je Matvejević bio samo rođen u Mostaru i ništa više od toga, on je jednostavno bio intelektualac najvećeg kalibra koji je ikad došao iz Mostara i čovjek s nevjerovatno bogatom sveučilišnom i spisateljskom karijerom na europskoj razini.

No, on ne samo što se rodio u Mostaru, nego ga je taj grad presudno oblikovao i sve su njegove opsesivne teme, od jugoslavenstva, preko Mediterana, do bazičnog humanizma i pacifizma, nastale na temelju mostarskog djetinjstva i obiteljskog nasljeđa“, podsjeća prof. Markovina u izjavi za Radiosarajevo.ba.