SDA traži povrat Povelje Kulina bana iz Rusije

Zastupnik Stranke demokratske akcije BiH (SDA) u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović podnio je inicijativu da se na 46. sjednici najvišeg zakonodavnog organa države 28. marta razmatra pokretanje postupka povrata Povelje Kulina bana iz Rusije u matičnu domovinu, javlja agencija Anadolija.

Povelja, koja je napisana 29. augusta 1189. godine i, kako smatraju historičari, svjedoči oosam stoljeća dugoj bh. državnosti, nalazi se pod okriljem Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji.

Ukoliko Mehmedovićev prijedlog bude prihvaćen, inicijativa bi trebala biti upućena Vijeću ministara BiH na realizaciju, odnosno da od Rusije zahtjeva povrat Povelje kulina bana BiH.

Mehmedović je inicijativu obrazložio željom da se ''Bosni vrate njeni vrijedni kulturno-historijski simboli'', te ''pokušajima umanjenja značaja BiH od strane čak i EU institucija''.

Povelja Kulina bana: Rodni list bosanske državnosti

Povelja je napisana 29. avgusta 1189. godine i predstavlja trgovački ugovor između Bosne i Dubrovnika, te se kao takva smatra “rodnim listom” BiH. Ovim ugovorom ban Kulin obećava knezu Krvašu i ''svim Dubrovčanima'' punu slobodu kretanja i trgovanja širom njegove zemlje.

To je dvojezičan dokument, pisan na latinskom i starobosanskom. Pisana je bosančicom.

Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju, kako jezikoslovaca, tako i historičara. Mehmedović smatra da je njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju nemjerljiva.

"To je prvi dokument, za koji se zna, napisanan od strane jednog bosanskog vladara, vladaru, to jeste knezu, druge države. Povelja ukazuje i na dobru organiziranost i uređenost zemlje u tom momentu, jer se iz nje vidi da Bosna ima svog vladara, državnu teritoriju, da vladar raspolaže svojom kancelarijom... Povelja Kulina bana je jedan od rijetkih naših pisanih spomenika koji je stigao do nas u pisanom stanju; jedan od rijetkih spomenika iz tih dalekih vremena koji nosi obilježja narodnih govora; pisani spomenik o kome imamo dosta podataka: zna se kada je, za koga je pisan i ko ga je pisao'', napisao je Mehmedović u obrazloženju inicijative.

Šta je potrebno za povratak povelje Kulina bana?

Povelja Kulina bana je, kako je dodao, najstarija bosanska isprava sa našeg tla, pisana bosanskim narodnim jezikom.

Ovaj dokument je, ističe se, ne samo najstariji dosad pronađeni i očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslovenskih naroda i država. Proučavanje Povelje iznudilo je i enigmatično pitanje originalnosti sačuvanih primjeraka.

Povelja jesačuvana u tri primjerka. Danas se dva nalaze u Dubrovačkom arhivu, a jedan u Sankt Peterburgu. Proučavanja Povelje rezultirala su stanovištem da je samo jedan od tri primjerka original, a da su druga dva prepisi. Povelja je nestala 1830. godine iz Dubrovačkog arhiva i sada se nalazi u Rusiji.