Savjeti struke nakon poplavljenih domova: Šta spasiti, a šta obavezno baciti

Ovog vikenda brojne dijelove Bosne i Hercegovine ponovo su pogodile poplave. Padavine, jugo nakon velikog snijega, rezultirale su katastrofom u pojedinim općinama, gdje su neka sela još uvijek odsječena od ostatka naše zemlje.

Brojne kuće ponovo su poplavljene, a mi se prisjećamo savjeta građevinara koje su dali 2014, godine kada su regiju zadesile apokaliptične poplave - o tome kako sušiti kuću, šta sačuvati, a šta baciti.

Građevinari preporučuju da se posebnim uređajima izmjeri količina vlage u zidovima i tek onda pristupi isušivanju i sanaciji. Osim ventilatora, postoje i posebni odvlaživači prostora za koje proizvođači navode da automatski sprječavaju proces stvaranja plijesni, ustajalog mirisa, hrđe i kondenzata. Najbolje rješenje za sušenje su veliki, industrijski pokretni ventilatori koji, ne samo da ubrzavaju proces isušivanja domova, već također sprječavaju namnožavanje gljivica i drugih mikrorganizama štetnih za zdravlje

Građevinari upozoravaju građane da potopljene domove ne zagrijavaju prije nego se dezifinciraju zidovi jer grijanje ubrzava razvoj štetnih mikroorganizama. Upozorava se i da se razni organizmi u zidovima i na njima, kao i ispod parketa razmnožavaju velikom brzinom, a kod ljudi uzrokuju infekcije, astmu, alergijske reakcije.

Upozoravaju i da se u kućama ne smije živjeti prije nego se dezifinciraju i osuše, a to može trajati od nekoliko sedmica pa do čak osam mjeseci. Naime, postupak isušivanja profesionalnom opremom traje tri do četiri sedmice, a provjetravanje kuće osušit će zidove tek za 3 do 8 mjeseci, sve ovisno o godišnjem dobu.

Prvo treba ukloniti tepihe, madrace i sve prostirke. Najbolje ih je baciti jer se u natopljenim tepisima i drugim tekstilnim materijalima razvijaju i najopasniji mikroorganizmi. Odjeću treba odmah oprati i dobro osušiti. Nakon pranja i sušenja treba je odložiti što dalje od poplavljenog prostora. Komadi namještaja od punog drva-masiva mogu se spasiti. Namještaj odvojiti od mokrog poda aluminijskom folijom, plastična folija ne dopušta isparavanje vlage.

Nečistoće treba oprati sredstvima za čišćenje drva ili parketa i dobro osušiti krpom ili papirnim ubrusima. Izbjegavati sredstva na bazi klora jer se tako uništava površina drva. Namještaj od iverice uglavnom je uništen nakon poplave i mora ga se baciti što prije jer se natopljena iverica ne može popraviti ili je popravak skup i ne isplati se.

Također, krevete i tapacirani namještaj najbolje je baciti. Gotovo ih je nemoguće potpuno očistiti i dezinficirati, a poplavljeni tapecirani namještaj mogući je izvor bolesti. Jastuke i prekrivače također treba baciti .

Prilikom čišćenja treba koristiti zaštitne rukavice, obuću i maske.

Parni čistači su odlični za čišćenje i dezinfekciju nakon poplava, profesionalni se teško nabavljaju pa će i manji kućni poslužiti uz više truda i vremena. Ako se nema parni čistač, zidove i podove čistiti četkom i otopinom za dezinfekciju. Treba oprezno koristiti kućna sredstva na bazi klora!

Profesionalna sredstva za dezinfekciju treba potražiti u ljekarni. Zidovi i podovi se nakon čišćenja četkom i vodom mogu poprskati sredstvom za dezinfekciju.

Zidovi se ne smiju gletati i bojiti prije potpunog isušivanja. Razne glet mase i boje zatvaraju pore pa se zidovi sporije suše. Dobro je rješenje da se već za vrijeme čišćenja ostruže što više boje sa zida! Sve što bubri i odvaja se treba što prije ukloniti jer time se ubrzava sušenje.

Za vrijeme sušenja pojavljivat će se kristali minerala na površini. Ove kristale skidajte struganjem i odlažite što dalje od kuće. Na mjestima gdje su oštećenja žbuke dublja, najbolje je ukloniti svu žbuku do zida, pričekati isušivanje i sanirati posebnim materijalima za sanaciju vlažnih zidova. Zidove treba obojiti tek kada su potpuno suhi!

Laminate odmah treba ukloniti. Ako je poplava trajala nekoliko sati, parketi će početi bubriti pa je bolje što prije ih ukloniti da se omogući čišćenje i sušenje podne glazure. Podignute i valovite parkete nemoguće je ispraviti, takvi parketi vade se i bacaju.

Vrijedne knjige i dokumenta treba zamrznuti u zamrzivaču. Smrzavanjem dehidriramo – isušujemo vlagu iz papira, listovi se lakše odvajaju i zaustavlja se propadanje štampe na papiru! Knjige i dokumente treba ostaviti u zamrzivaču nekoliko dana do nekoliko sedmica. Smrzavanjem isto tako sprječavamo pojavu plijesni i gljivica u celuloznim materijalima.