Radionica o negiranju genocida na Univerzitetu u Sarajevu: Historija, taktike i odgovori
Radionica "Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori" održana je danas, 4. jula, u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.
U fokusu su bili historijski pregled, savremene strategije negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, kao i odgovori akademske zajednice na ovaj sve prisutniji izazov.
Radionica je rezultat međunarodne saradnje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Studentskog parlamenta i Genocide Studies Programa Yale Univerziteta.
Hrvati razočarani sezonom, plaže zjape prazne: 'A gdje su vam ti gosti?'
"Poseban fokus stavljamo na prijenos znanja studentima i želimo da ovom aktivnošću približimo njihova zanimanja ostvarujući saradnju s najprestižnijim svjetskim univerzitetima. Ova saradnja je potvrda međunarodne pozicije Instituta kao najznačajnije naučne ustanove u Bosni i Hercegovini u oblasti naučnog proučavanja genocida", naveli su organizatori skupa iz navedenog instituta.
Direktor te ustanove Muamer Džananović kazao je da su u saradnji Instituta i generalno Sarajevskog univerziteta s najprestižnijim svjetskim univezitetima na šta su u ovim institucijama ponosni, za bosanskohercegovačko društvo i državu posebno bitne teme o devedesetim godinama proteklog stoljeća jer oblikuju njihovu sadašnjost i budućnost.
Obilježavanje tridesete godišnjice genocida u Srebrenici: Ovo su državnici koji dolaze u Potočare
"Unutar Instituta, mi ćemo fokus ubuduće staviti na edukaciju studenata; pokušavamo da ih zainteresiramo o ovim temama", rekao je.
U vezi s negiranjima da je u Srebrenici počinjen genocid jula 1995. godine, Džananović podsjeća da bi u politički kompleksnom bh. društvu, u kojem institucije ne čine dovoljno na sudskom procesuiranju negatora, idealno bilo kad bi u cijeloj državi postojali obrazovni programi za učenje o onome što su najveći svjetski sudovi utvrdili kao istinu - da je u Bosni i Hercegovini počinjen genocid.
"Međutim, realnost je drugačija i mi kao akademska zajednica pokušavamo učiniti sve što možemo te su i današnja radionica, kao i druge aktivnosti, pokušaj da mladima prenesemo znanje o devedesetim godinama", rekao je direktor Instituta.
Husana Delalović, predsjednica Skupštine Studentskog parlamenta u Sarajevu, kazala je da već sama zainteresiranost njenih vršnjaka za prisustvo ovoj radionici govori o interesu za navedene teme i za njegovanje kulture sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici.
30. godišnjica genocida u Srebrenici: Beč u znaku sjećanja, pravde i mira
Upitana da li na fakultetima uče dovoljno o tome i na koji način akademska zajednica približava mladoj generaciji dešavanja iz devedesetih, Delalović odgovara da stanje nije zadovoljavajuće, ali i da pozitivne najave govore da će na Pravnom fakultetu biti posvećeno više pažnje izučavanju genocida u Srebrenici.
"Dakle, ima želje i volje da imamo predmet koji će biti posebno posvećen studijama o ovom genocidu, što je zaista bitno", rekla je Delalović čija generacija, po njenim riječima, na dosta težak i emotivan način percipira bosanskohercegovačku zbilju s početka devedesetih mada se trudi sagledati činjenice objektivno i dostojanstvno napominjati i učiti one koji malo znaju o tome ili ne znaju ništa.
Najbolji odgovor akademske zajednice, pa i njenih najmlađih članova, na izražena negiranja genocida uprkos tome što je u Bosni i Hercegovini na snazi zakon koji to zabranjuje, jeste intenzivno i stručno istraživanje o zločinu i što glasnije opominjanje o posljedicama.
Hikmet Karčić, naučni saradnik u Institutu, ističe da je u odgovarajućem istraživanju primijećen isti obrazac negiranja zločina počinjenih tokom proteklog rata u BiH na pijaci Markale u Sarajevu, na Kapiji u Tuzli, u prijedorskoj regiji i u Srebrenici, a manifestuje se negiranjem odmah po izvršenim zločinima i isticanjem istih 'argumenata' i dan-danas.
Suljagić: 30 godina ubjeđivati Srbiju da uradi nešto dobro za sebe – nema se života za tu mitomaniju
"To pokazuje da zločinačka propagandna mašinerija, koja je postojala i prije 30 godina, koristi jednako iste argumente za negiranje i prikazuje da su "Markale podmetnute", "da na Kapiji nije stradalo toliko ljudi", "da nije bilo bijelih traka", "da kosti žrtava ukopanih u Potočarima nisu ljudske nego životinjske" itd., itd. rekao je Karčić.
Najbolji način borbe protiv negiranja je ustrajno 'naučno poništvanje' takvih izjava i potpuno medijsko ignorisanje negatora, smatra on.
Radionica održana danas u Rektoratu Sarajevskog univerziteta jedan je od brojnih događaja povodom 30. godine od počinjenog genocida u Srebrenici, najvećeg zločina u srcu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
