Prisjećanje na radove pisane arebicom

Tribinu i izložbu Pisani radovi na arebici organizirao je Medžlis Islamske zajednice Sarajevo danas u Gazi Husrev- begovoj medresi u Sarajevu.

''Prvi dokument na arebici nastao na ovim prostorima je defter u kojem je popisana Bosna od Višegrada do Visokog, taj dokument je napisan 1455. godine'', podsjetio je dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Ismet Bušatlić.

To je bio začetak arebice, kazao je, u tom dokumentu su mjesta zapisana onako kako su se u Bosni izgovarala, upisane su bosanske riječi arapskim pismom.
Arebica je odraz univerzalnosti islamske kulture, kazao je Džemaludin Latić.

U 19. stoljeću arebicu je preuredio i prilagodio našem jeziku Omer Humo, a konačnu reformu arebice u 20. stoljeću uradio je reisu- l- ulema Džemaludin Čaušević, na tribini je kazao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo Ferid Dautović.

U ovom periodu izlazilo je nekoliko listova i časopisa na arebici, te štampano i objavljeno mnogo knjiga, a literatura pisana arebicom nazvana je alhamijado književnost, kazao je Dautović.

Podsjetio je da je najveći doprinos izučavanju arebice dao akademik Muhamed Huković.

''Mi ovom izložbom želimo arebicu sačuvati od zaborava i ukazati na značaj koji je ona imala u bosanskoj povijesti. Poznato je da narodi koji zaboravljaju svoju prošlost bivaju osuđeni na nestanak'', naglasio je Dautović, prenosi Fena.

Poznati časopisi pisani arebicom su "Tarik" koji je  izlazio jednom mjesečno od 1908. do 1910. godine i "Mualim" koji je izlazio od 1910. do 1913. godine.

"Mishab" i "Jeni Mishab" su listovi koje pokreće Udruženje ilmije Islamske zajednice u BiH, a izlazili su od oktobra 1912.  do jula 1914. godine.