Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki petak: Dan sjećanja na žrtvu Isusa Krista

Pravoslavni vjernici širom svijeta danas obilježavaju Veliki petak, dan kada je Isus Krist razapet na križu, što se smatra najtužnijim danom.

Ovaj dan posvećen je tišini, molitvi i strogom postu, a u hramovima se ne služi liturgija, već Carski časovi i iznosi se Plaštanica kao simbol Hristovog polaganja u grob.

Prema jevanđeljima, Isus Hrist je nakon suđenja pred jevrejskim prvosveštenicima i rimskim namjesnikom Pontijem Pilatom osuđen na smrt i razapet na Golgoti, gdje je stradao za spasenje ljudi.

Trending

Intervju | Nenad Čanak: Srbija je fašistička država!

Na Veliki petak ne zvone crkvena zvona, već se vjernici na bogosluženja pozivaju drvenim klepetalima, a dan protiče u znaku žalosti i uzdržanja.

Vjernici strogo poste, najčešće na hljebu i vodi, dok mnogi cijeli dan provode bez hrane i pića do večernje službe. U većini krajeva na ovaj dan farbaju se vaskršnja jaja, a prvo crveno jaje čuva se kao "čuvarkuća" do narednog Vaskrsa.

Veliki petak ujedno je podsjetnik na stradanje, ali i nadu u vaskrsenje, koje hrišćani proslavljaju dva dana kasnije.

Nakon večernje službe na Veliki petak u nastavku se služi jutrenje Velike subote sa Statijama (opijelo Isusu Hristu), nakon čega oko hrama ide litija sa Plaštanicom.

Statije su pjesme u kojima se opisuje žalost i patnja Presvete Bogorodice zbog raspeća i smrti njenog sina Isusa Hrista, ali i patnje koje najavljuju njegovo slavno vaskrsenje.