Pouke iz Srbije | Eksperti za Radiosarajevo.ba: Ekstremizam, hibridne prijetnje i sigurnost Europe

Razotkrivanje ekstremističke grupe u Srbiji ne treba posmatrati izolirano, već u kontekstu sve češćih sigurnosnih izazova u Europi, gdje ekstremističke i kriminalne mreže koriste društvene i političke tenzije za izazivanje nestabilnosti, kaže u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba prof. dr. Armin Kržalić, profesor Univerziteta u Sarajevu – Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Udaranje na europske vrijednosti

Prema njegovim riječima, djelovanje ovih osoba u Njemačkoj, Francuskoj i Srbiji potvrđuje transnacionalni karakter ekstremističkog djelovanja.

Podsjetimo, policija u Srbiji uhapsila je 11 osoba, dok se za jednom traga, zbog sumnje da su izvršile krivična djela udruživanja radi vršenja krivičnih djela, rasne i druge diskriminacije i špijunaže, saopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) 29. septembra.

Trending

Oglasio se FK Željezničar na Facebooku, napisali su samo jednu rečenicu

Oni su, prema navodima MUP-a, osumnjičeni da su od aprila do septembra 2025. godine u Parizu i Berlinu izveli čitav niz rasističkih akcija, usmjerenih prema jevrejskim i muslimanskim objektima.

"Aktivnosti koje ove grupe sprovode – od skrnavljenja vjerskih objekata i simbola Holokausta do promovisanja poruka mržnje – ne treba posmatrati samo kao krivična djela, već i kao ciljano udaranje na europske vrijednosti pluralizma, multikulturalizma i vladavine prava. Sa sigurnosnog aspekta, ovakav modus operandi ove grupe uklapa se u obrasce hibridnih prijetnji koje prepoznajemo kao kombinaciju ekstremističkog djelovanja, dezinformacija i psiholoških operacija usmjerenih sa strateškog aspekta na izazivanje nesigurnosti i društvenih podjela. Taktički, ovakve aktivnosti su usmjerene na izazivanje društvenog haosa i destabilizacije kroz širenje mržnje i diskriminacije", objašnjava profesor Kržalić.

30.09.25. 09:23

Dragan Bursać: Svinjske glave iz Srbije – ruska poruka Evropi!

Geopolitički indikator

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), prof. dr. Zijad Bećirović, kaže da ovaj institut ukazuje da je otkrivanje i hapšenje grupe optužene za špijunažu i rasno motivirane provokacije u Srbiji događaj koji treba istovremeno tretirati kao pravosudni slučaj i kao ozbiljan geopolitički indikator.

Podsjeća da IFIMES već nekoliko godina upozorava da je "Srbija poprište djelovanja pojedinih stranih sigurnosno-obavještajnih agencija".

Prema njegovim tvrdnjama, dio takvih agencija ima i političke interese usmjerene na potkopavanje vlasti Aleksandra Vučića i SNS-a, "što dodatno komplicira sigurnosni pejzaž".

"Javne naznake da su neidentificirane strane obavještajne strukture instruirale ili obučavale ćelije za vandalizam i napade — uključujući planiranje napada na jevrejske objekte i postavljanje svinjskih glava pred džamije u Francuskoj — predstavljaju ozbiljan alarm za sigurnosno-obavještajni i obrambeni sektor Srbije. Ovi slučajevi nadilaze uobičajeni kriminal i obavještajno djelovanje; ukazuju na elemente hibridne djelatnosti s ciljem proizvodnje društvenog šoka, međunacionalne polarizacije i diplomatskih turbulencija u EU i regionu", upozorava dr. Bećirović, naglašavajući potrebu za provođenjem nekih prioritetnih koraka, među kojima je, jasno, brza i efikasna istraga.

Ranjivost Europe

S druge strane, profesor Kržalić ukazuje da hapšenje u Smederevu pokazuje da sigurnosne institucije moraju ozbiljno shvatiti američke obavještajne i sigurnosne procjene koje unazad nekoliko godina upozoravaju na ranjivost Europe na infiltraciju ekstremističkih i hibridnih mreža koje često koriste periferne tačke ulaska, poput Zapadnog Balkana.

"Zbog toga nam je potrebna jača saradnja regionalnih sigurnosnih službi s EUROPOL-om, INTERPOL-om i NATO strukturama u cilju prevencije radikalizacije i prekida logističkih lanaca. Takvim djelovanjem može se spriječiti da ekstremističke mreže koriste Balkan kao tranzitnu i operativnu bazu", smatra profesor iz Sarajeva.

Veze s Moskvom

Ovaj slučaj potvrđuje procjene da lokalne grupe mogu postati izvođači destabilizacijskih akcija čije posljedice osjećaju građani Pariza ili Berlina.

"Iako direktna povezanost s Moskvom nije dokazana, način djelovanja prepoznat u izazivanju straha, širenju mržnje i udaranju na osjetljive društvene tačke uklapa se u obrasce ruskih hibridnih prijetnji. To su taktike koje služe da oslabe povjerenje u europske institucije, Europu kao mirovni projekt i podriju jedinstvo Zapada. Na kraju, ovaj slučaj pokazuje da Balkan ostaje važna sigurnosna tačka na europskoj mapi – ranjiva i strateški značajna. Hapšenje grupe u Smederevu jeste dokaz sposobnosti lokalnih institucija da reaguju, ali i podsjetnik da otpornost regiona ne može biti trajno osigurana bez šire europske i transatlantske saradnje te jasnog razotkrivanja izvora i stvarnih kreatora ovih prijetnji", konstatira Kržalić.

Dr. Bećirović također tvrdi da, prema dostupnim izvještajima američkih analitičkih centara, Rusija i njeni saveznici "imaju interes u destabilizaciji regije kako bi se oslabilo jedinstvo EU i NATO-a i otvorili novi krizni frontovi".

"Ruska strategija, uglavnom indirektna, koristi diplomatske manevre, medijske narative i podršku lokalnim antivladinim akterima, čime delegitimizira prozapadne opcije i povećava geopolitičku polarizaciju. Istovremeno, i druge strane (uključujući i aktere iz Irana) identificirane su u pokušajima da kroz operacije u Europi ciljaju vjerske i etničke zajednice", naveo je dr. Bećirović.