Posjetili smo mjesto gdje su se snimale kultne serije "Vratiće se rode", "Senke nad Balkanom"...

Na nekih sat vremena vožnje od Beograda (oko 35 km udaljenosti) nalazi se Baranda, malo vojvođansko selo koje pripada općini Opovo, poznato kao jedno od najvećih staništa roda u Srbiji, ali i "banatski Hollywood".

Simbol roda oživio je Barandu kroz sada već kultnu televizijsku seriju Vratiće se rode (2007), čiji je autor čuveni glumac i režiser Dragan Bjelogrlić, čovjek rodom iz ovog kraja.

Filmski studio

Za potrebe snimanja serije, Bjelogrlić je u Barandi otvorio filmski studio (Baranda Film Studio), u kojem su kasnije nastali svima dobro poznati filmovi Montevideo, Bog te video (2010) i Montevideo, vidimo se (2014), te veoma popularna i cijenjena serija Senke nad Balkanom (2017-2021).

Trending

Šta se dešavalo u Beogradu, šire se snimci koncerta Harisa Džinovića: "Više toaleta nego publike"

Ovaj studio Barandu je učinio prepoznatljivom u svijetu filmske i televizijske produkcije i primjer je kako manja sredina može doprinijeti stvaranju značajnih kinematografskih djela.

To pak nije prvi put da se Baranda dovodi u kontekst s filmom. Manje je poznata činjenica da su u ovom selu još prije više od pola vijeka, u zlatnim danima jugoslovenske kinematografije, snimani kadrovi filmova Tvrđava samograd, Sulejman Veličanstveni, Sibirska ledi Magbet, Oluja, Stepa, Rimske device sa čuvenom Ginom Lollobrigidom, Hemingvej…

Mnogo godina kasnije serija Vratiće se rode ga je lansirala u centar pažnje kao simbol autentičnog vojvođanskog života. Baranda je u seriji predstavljena kao mjesto gdje se sudaraju prošlost i sadašnjost, urbanost i ruralnost, ali i gdje ljudi pronalaze svoj mir i iskupljenje.

Nakon uspjeha serije Vratiće se rode, Baranda je postala turistička atrakcija. Posjetioci su dolazili da obiđu selo, prošetaju lokacijama gdje je snimana serija i osjete atmosferu koju su zavoljeli na ekranu. Lokalno stanovništvo je ponosno na to što je njihovo selo dio tako značajnog dijela srbijanske kinematografije.

Više od sela

Priliku da doživi sve to imala je i ekipa portala Radiosarajevo.ba, koja je posjetila ovo selo sa 1.399 mještana (prema posljednjem popisu stanovništva) i obišla lokacije na kojima su snimane Rode, a potom i ostali Bjelogrlićevi popularni naslovi.

Sve je otprilike smješteno u samom centru, gdje se nalaze i Crkva Svetog Nikole i stadion FK Radnički Baranda. Tu je i takozvana Tozina kuća, koju u seriji nasljeđuje porodica Švabić, a koja je u stvari bila dio scenografije, te je u potpunosti promijenjena.

Baranda je 17 godina poslije Roda više od običnog sela. Čine je lijep centar s parkom, renovirana škola i novo dječije igralište, penzionerski dom i dom kulture... Tu je također impozantno zdanje starog vatrogasnog doma, koji država štiti kao spomenik kulture. Upravo u dijelu tog starog zdanja nalazi se pomenuti filmski studio, koji izgleda poput malog grada.

Studiju nažalost nismo mogli pristupiti, jer je u vrijeme naše posjete bio zatvoren, ali smo s vana mogli vidjeti neke poznate scenografije. Mještani su nam rekli kako se u posljednje vrijeme tu često snimaju reklame.

Nedaleko od studija je i kuća od Bjelogrlićevog brata Gorana, filmskog producenta i suvlasnika studija, koji je sudjelovao u svakom Draganovom autorskom projektu.

S obzirom na to da je zima, nismo zatekli ni rode, koje su pobjegle u toplije krajeve.

Kažu mještani i da je istinita ona priča o ljekovitom blatu, za koje smo čuli u Rodama kao jednu od Ekserovih poslovnih ideja.

Imalo se još toga vidjeti i saznati, ali je vremena bilo malo. No i to je bilo dovoljno da Barandu napustimo s osmijehom.