Revolucija u dostavi: Zašto BiH još nema razvijenu mrežu paketomata?

Online kupovina u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bilježi rast, ali logistička infrastruktura ne prati uvijek potrebe savremenog tržišta.

Dok su u brojnim europskim gradovima paketomati koji nude brzu i jednostavnu uslugu preuzimanja pošiljki 24 sata dnevno široko primjenjivi, u Sarajevu i ostatku BiH ta opcija je još uvijek ograničena ili u začetku. Građani su i dalje uglavnom upućeni na klasičnu dostavu na kućnu adresu ili preuzimanje u poslovnicama pošte i kurirskih službi, često uz čekanje i prilagođavanje radnom vremenu.

Šta su paketomati i zašto su popularni?

Paketomati su automatizirani ormarići postavljeni na frekventnim lokacijama, uglavnom ispred tržnih centara, benzinskih pumpi, u blizini stambenih naselja ili poslovnih zona. Nakon online narudžbe, kupac dobije kod putem SMS-a ili aplikacije i može preuzeti paket u vrijeme koje mu odgovara. Pored toga, postoje i paketomati za slanje pošiljki.

Trending

Dragan Bursać: Europski Čović i dinarski Thompson u Mostaru su jedno te isto!

Ovaj model posebno je zaživio u zemljama poput Njemačke, Poljske, Češke i susjedne Hrvatske, gdje je, prema nedavno provedenom istraživanju, čak 84% ispitanika koristilo paketni ormarić, a taj trend nastavlja s rastom.

Za portal Radiosarajevo.ba na ovu temu je govorio Orhan Gazibegović, stručnjak za digitalnu transformaciju poslovanja i predsjednik eCommerce asoscijacije u Bosni i Hercegovini.

23.01.26. 18:25

Promjena potrošačkih navika: Namirnice se sve češće kupuju online

"Razvoj eCommerce tržišta (tržišta elektronske trgovine) u Bosni i Hercegovini prirodno otvara potrebu za modernim logističkim rješenjima, među kojima paketomati (APM – Automated Parcel Machines) i PUDO modeli (Pick-Up / Drop-Off) imaju posebno značajnu ulogu. Kada koristim izraz 'modernim', paketomati su već standardizovano i široko primijenjeno rješenje na svim razvijenim tržištima širom svijeta. Međutim, važno je naglasiti da je postojeći zakonodavni okvir u oblasti poštanskog saobraćaja u BiH u velikoj mjeri zastario i ne prati u potpunosti tehnološka rješenja koja omogućavaju efikasniju i bržu dostavu pošiljki", pojasnio je Gazibegović.

S aspekta razvoja eCommerce sektora u BiH, paketomati donose niz ključnih prednosti:

• Povećanje efikasnosti dostave - brža i fleksibilnija isporuka bez ograničenja radnog vremena.
• Smanjenje troškova logistike - optimizacija rute i manji broj neuspjelih pokušaja dostave.
• Veća pogodnost za potrošače - kupci sami biraju vrijeme preuzimanja, što direktno utiče na bolje korisničko iskustvo.
• Podrška prekograničnoj trgovini - standardizovani modeli isporuke olakšavaju integraciju s regionalnim i EU tržištem.
• Smanjenje operativnih rizika - digitalna evidencija preuzimanja i veća kontrola

Postoje li u BiH paketni ormarići?

"Važeća regulativa primarno je bazirana na konceptu direktne primopredaje između poštanskog operatera i primaoca, uz evidentiranje uručenja. Model paketomata, s druge strane, podrazumijeva automatizovano preuzimanje pošiljke bez neposrednog kontakta sa dostavljačem, što otvara pitanje da li se takva usluga u potpunosti uklapa u definiciju klasične poštanske usluge prema postojećim propisima. Bitno je naglasiti da zakonodavstvo u BiH trenutno izričito ne reguliše PUDO/APM modele, ali ih istovremeno ni ne zabranjuje. Upravo ta 'siva zona' stvara određenu pravnu nesigurnost za operatere i investitore koji žele ulagati u ovu infrastrukturu", pojasnio je Gazibegović.

Pravni vakuum u BiH iskoristile su pojedine kurirske službe, pa je EuroExpress i postavilo paketne ormariće u nekoliko bh. gradova, uključujući Sarajevo, Mostar, Banja Luku, Tuzlu, Tešanj, Vitez, Modriču i Doboj. U glavnom gradu su postavljeni i paketomati internet prodavnice e-kupi, a Hrvatska pošta Mostar je postavila paketomate u Mostaru, Širokom Brijegu, Ljubuškom i Međugorju. Kurirska služba X Express je u januaru ove godine najavila postavljanje paketomata širom Bosne i Hercegovine, ali ta ideja još uvijek nije realizovana.

I javno preduzeće BH Pošta je poduzela korake potrebne za uvođenje ove usluge u svoj poštanski promet, te je u aprilu 2025. godine donijela odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku nabavke paketomata. Odlukom je za najpovoljnijeg dobavljača koji ispunjava sve uslove raspisanog tendera odabrana kompanija "DIRECT 4ME" d.o.o. Ljubljana, ali sama instalacija paketomata i praksa preuzimanja pošiljki u istima još uvijek nije realizovana. Iz ovog preduzeća do objave teksta nisu odgovorili na naš upit.

U kontekstu digitalne transformacije i rasta online trgovine, uvođenje i jasno regulisanje paketomata predstavlja važan korak ka modernizaciji logističke infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Jasniji regulatorni okvir doprinio bi povećanju investicija, većoj konkurentnosti domaćih eCommerce kompanija i boljoj usluzi za krajnje korisnike.

Koje se uštede ostvaruju uvođenjem paketomata?

Prema računici eCommerce asoscijacije, za naselje u kojem se dnevno isporuči 1.000 paketa, bez paketomata je u prosjeku potrebno deseet do dvanaest dostavnih vozila (računajući oko 100 paketa po vozilu i ponovljene pokušaje dostave), dok se uvođenjem paketomata, uz pretpostavku da se 60% pošiljki preusmjeri na APM lokacije, broj potrebnih vozila smanjuje na približno pet do šest.

Preuzimanje pošiljki u paketomatu znači smanjenje operativnih resursa za 40 do 50 procenata, uz istovremeno niže troškove logistike, manje gužve u saobraćaju, manju emisiju štetnih gasova i značajno veću efikasnost isporuke za eCommerce sektor.

U trenutku kada online kupovina u BiH postaje svakodnevica, pitanje modernizacije dostave više nije stvar izbora, već potrebe. Paketomati bi mogli značajno rasteretiti kurirske službe u BiH, smanjiti gužve u saobraćaju i građanima omogućiti veću fleksibilnost pri preuzimanju pošiljki. Međutim, bez jasnijeg regulatornog okvira i konkretnih ulaganja, ovaj model ostat će tek parcijalno rješenje dostupno u nekoliko većih gradova. Hoće li Bosna i Hercegovina uhvatiti korak s regionom ili će građani i dalje čekati kurira između radnog vremena, zavisit će od brzine institucionalnih odluka i spremnosti tržišta da prihvati promjene.