Pad privrednog giganta: Kako je sarajevski 'Zrak' od svjetskog igrača dospio u stečaj i prodaju

Kada je 1948. godine osnovan 'Zrak' u Sarajevu malo ko je mogao naslutiti da će iz fabrike precizne mehanike i optike u glavnom gradu Bosne i Hercegovine izrasti jedan od najvećih industrijskih giganata bivše Jugoslavije. Tokom nekoliko decenija 'Zrak' se razvijao u respektabilnog proizvođača optičkih nišana, periskopa, uređaja za noćno osmatranje i sofisticiranih opto-mehaničkih komponenti.

Kako se može pročitati na zvaničnoj stranici nekadašnjeg diva, sredinom pedesetih godina 'Zrak' izlazi i na civilno tržište sa jednostavnim proizvodnim programom i asortimanom proizvoda. Proizvodili su se: žica za parket, cilinder brave, oko za vrata (buketa), naočale za sunce, stakla za korekciju vida, okviri za dioptrijska stakla i foto aparati 'Altex' koji je bio uglavnom montaža.

U zlatnim godinama fabrika je zapošljavala nekoliko hiljada radnika i inženjera, a njeni proizvodi plasirali su se na domaće i inostrano tržište. Zrak je slovio kao regionalni centar znanja u oblasti optike i optoelektronike.

Trending

Sarajevo "prodisalo", vjetar rastjerao smog: Pogledajte očaravajuće prizore decembarske noći

Klijenti i izvoz

Historijat kompanije potvrđuje saradnju s renomiranim partnerima, poput austrijskog Hirtenbergera te izvozne poslove na tržištima Turske, Austrije i šire. U periodu bivše Jugoslavije njihovi proizvodi izvozili su se sve do Afrike.

Na zvaničnoj web-stranici spominje se da je 2010. godine ostvarena 'prva velika poslijeratna narudžba' iz Sjedinjenih Američkih Država, što su tada prezentirali kao korak ka svjetskom tržištu. Međutim, detalji tog ugovora nisu javno poznati.

24.09.25. 11:26

Gordan Pavlović kupio imovinu nekadašnjeg sarajevskog giganta "Zraka"

Često se navodi i da je 'Zrak' radio za NASA-u, ali u javnim bazama podataka i dokumentima američke svemirske agencije ne postoje tragovi direktnog ugovora. Moguće je da je 'Zrak' bio uključen posredno, kao dio lanca podizvođača, no ta tvrdnja nikada nije službeno potvrđena.

Poslijeratni pad, uzroci – kome (ni)je trebao gigant za optiku

Opsada Sarajeva (1992–1995) bila je pogubna za industriju grada. Zrak je pretrpio štete na objektima, izgubio kontinuitet proizvodnje i dio stručnog kadra.

U tranzicijskim godinama kompanija se suočila s izazovima privatizacije, nagomilanim dugovima i sudskim postupcima. Mediji su izvještavali o lošem upravljanju i pogrešnim investicijama, što je dodatno ubrzalo propadanje.

Ipak, 'Zrak' je očuvao stručna znanja i vještine u vrlo specifičnoj niši (optička, opto-mehanička rješenja) koja je tražena u odbrambenom i specijaliziranom civilnom sektoru. Ponovno aktiviranje linija i izvoza moglo je imati snažan multiplikativni učinak na lokalnu ekonomiju.

Nekadašnji privredni gigant pod stečajem je od aprila 2023. godine, a većinski vlasnik preduzeća je Vlada FBiH.

Stečaj i prodaja imovine

Tokom 2000-ih 'Zrak' je transformisan u dioničko društvo s većinskim državnim kapitalom, ali nije uspio prevladati finansijske teškoće. Kompanija je završila u stečaju.

Kao dio stečajnog postupka, u septembru 2025. godine imovina 'Zraka', tačnije, četiri parcele zemljišta u sarajevskom naselju Buća Potok, prodata je fočanskom biznismenu Gordanu Pavloviću, vlasniku firme Srbinjeputevi d.o.o. Foča.

Prodajom neperspektivne imovine jasno je stavljeno do znanja da kompanija više ne raspolaže cjelokupnim kapacitetima koje je imala u najboljim vremenima.

Stručnjaci se slažu da je 'Zrak' imao specifično znanje i tehnologiju u oblasti optike koje su mogle osigurati konkurentan plasman na svjetska tržišta. Globalna potražnja za optikom u vojne i civilne svrhe i danas raste, ali bez kapitala, modernizacije i strateških partnera, sarajevska fabrika nije uspjela parirati globalnim gigantima poput Zeissa ili Schmidt & Bendera.

Priča o 'Zraku' simbol je šireg procesa deindustrijalizacije u Bosni i Hercegovini. Od nekadašnjeg giganta, koji je okupljao hiljade stručnjaka i proizvodio visoko sofisticiranu opremu, ostali su tek fragmenti. Stečaj i prodaja imovine označili su žalostan kraj jedne ere.

Ostaje pitanje, da li će se znanje i tradicija 'Zraka' moći sačuvati i prenijeti u nove projekte ili će Sarajevo izgubiti još jedan dio svoje industrijske memorije?