Ovaj Pesah Jevreji proslavljaju bez Hagade

Tekst prenosimo sa Manjine.ba, portala za manjinske i deprivilegirane skupine.

Jevreji večeras, zalaskom sunca i pojavom prve zvijezde, počinju praznovanje Pesaha, praznika koji se slavi osam dana u znak sjećanja na izbavljenje iz 400-godišnjeg egipatskog ropstva, 12. stoljeća prije nove ere.

"Večeras počinje proslava Sedera, jednog od najvećih praznika u jevrejskoj zajednici tradicionalnom Seder večerom", rekao je za Manjine.ba Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, a objasnio je i na koji način vjernici počinju obilježavanje ovog praznika. 

"Sam Seder znači red, a Seder večera ima tačno određen red i uz koju se čita Hagada. Nama u Sarajevu je to razlog da Pesah bude posebno drag zbog naše sarajevske Hagade koja je trenutno nedostupna i zatvorena u Zemaljskom muzeju i nadam se da će jednog dana ponovo biti s nama i da ćemo je moći korisitii za proslavu Pesaha," ističe Finci.

             

Običaj za Pesah je da se prije početka praznika kuća detaljno očisti da se iz kuće izbaci sve što je kvasno, a to se zove Hamec. Na taj način, bez imalo kvasne robe, krene se u proslavu Pesaha koji traje osam dana i za tih osam dana se ne može jesti hljeb, nego se jede beskvasni hljeb- Maces koji se posebno priprema za ovaj praznik.

Finci kaže da je ovakav način pripremanja hljeba podsjećanje na egipatsko ropstvo i brzi izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva kad nisu mogli da čekaju da hljeb nakvasa.

Prvog dana Pesaha u utorak će u Galeriji Novi hram biti otvorena velika izložba akademskog slikara Jakova Bararona pod nazivom "Vista" ("Pogled"), čime ujedno počinje obilježavanje 450 godina od dolaska Jevreja u BiH i formiranja Jevrejske općine u Sarajevu. Jakob Finci kaže da je riječ o Sarajliji koji već 20 godina živi i radi u Beču, te da će njegova izložba predstaviti Španiju, ali i dugotrajnu historiju Jevreja u ovim krajevima.

"Na pashalnom tanjiru se obavezno nađe komad mesa sa kosti koji podsjeća na žrtvu koja se prinosila u doba postojanja jeruzalemskog hrama, zatim gorke trave koje podsjećaju na gorčinu ropstva, jaje kao simbol života, rađanja i umiranja i trajanja", opisuje predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

Za Pesah se priprema i kolač koji se pravi od mješavine ribanih jabuka, oraha, badema i meda koji asocira na malter kojim su robovi zidali  piramide u Egiptu, ali i na slast izlaska iz ropstva.

"Nazdravlja se četiri puta uz četiri čaše vina (koje ne moraju biti pune), uz čitanje Hagade od početka do kraja da bi pokoljenjima kojima dolaze prenijeli priču o ropstvu i slobodi jer je Pesah primarno praznik slobode", kaže Jakob Finci i napominje da se u svijetu Pesah obilježava preko 3000 godina i po tome je najduži praznik koji se u kontinuitetu obilježava i slavi. 

U sarajevskoj Jevrejskoj općini je sve spremno za obilježavanje tradicionalne proslave Pesaha koji je jedan od dva velika jevrejska praznika, uz Roš Ha'Šanu, Novu godinu.