Opremanje Gazi Husrev-begove biblioteke

U novoj zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke na Baščaršiji u Sarajevu u toku je postavljanje opreme, kao i prenošenje knjiga iz privremene zgrade u kojoj je već godinama smještena ova biblioteka, potvrdio je Feni direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Mustafa Jahić.

Jahić navodi da je riječ o završnoj fazi radova, te da je kompletna oprema za novu bibliotečku zgradu već stigla, provjerava se, razmješta i postavlja.

Riječ je o namještaju, stolovima i standardnim policama za knjige, ali i informatičkoj opremi koja je već u cijelosti priključena, javlja novinska agencija Fena.

"Tu su i komponente za sigurnost, smještaj i čuvanje specifične i osjetljive knjižne građe, kao što su dragocjeni stari rukopisi i drugi spisi. Osim standardne opreme, tu je i oprema za restauraciju, zaštitu, arhiviranje, reprografiju, štampu i druge aktivnosti biblioteke", ističe Jahić.

Sve knjige iz starih prostorija Gazi Husrev-begove biblioteke, a riječ je o fondu od oko 100.000 knjiga, bit će prenesene u novu zgradu uz sve mjere sigurnosti.

Jahić očekuje da bi svečana primopredaja opreme na korištenje biblioteci i zvanično otvaranje biblioteke za posjetioce moglo biti realizirano do kraja ovog ili tokom idućeg mjeseca.

Sredstva za posljednju fazu zgrade biblioteke osigurala je država Katar u iznosu višem od tri miliona dolara. Vlada Katara finansirala je ukupnu izgradnju i opremanje ovog objekta površine oko 6.000 kvadratnih metara s 5.300.000 KM.

Spomen ploča (Foto: Samir Cacan, Radiosarajevo.ba)

Biblioteka će imati kapacitet za smještaj oko 500.000 knjiga, kao i druge sadržaje, među kojima i kongresnu dvoranu, trezor i prostorije za smještaj knjiga, čitaonice, urede za zaposlene, arhiv, prostor za restauraciju rukopisa, računarski i skener-centar, muzejsku zbirku, fototeku, izložbeni prostor i knjižaru.

Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je djelo "Ihjau ulumud-din" Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija (umro 1.111). To je teološko-mističko djelo, prepisano 1131. godine.

Po starini, iza tog dolazi djelo "Firdevsul-ahbar fi me-suril-hitab", zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi el-Hemedani (umro 1.115). Djelo je prepisao Abduselam ibn Muhamed el-Hava-rizmi 1.151. godine u medresi Imađiji u Hemedanu. Djelo ima 417 listova, pisano je starim neshom.

U bibliotečkom fundusu je 10.000 kodeksa rukopisa s oko 20.000 većih i manjih djela iz islamistike, nauke o orijentalnim jezicima i lijepe književnosti. Na bosanskom i nekim evropskim jezicima je oko 25.000 štampanih knjiga.

Zbirka dokumenata koji se odnose na prošlost BiH broji oko 4.000 primjeraka.

Biblioteka posjeduje i 1.400 vakufnama iz BiH, originalnih ili u ovjerenom prijepisu. Značajna je i zbirka fotografija, kao i zbirka plakata, proglasa i letaka.