Od Sarajke do BBI Centra - priča o 'potrošačkom raju'

Dvadeset i nešto godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, u vrijeme ubrzanog razvoja Sarajeva i porasta životnog standarda njegovih sve brojnijih stanovnika, gradski očevi donijeli su odluku da je vrijeme da i Sarajevo dobije svoj „potrošački hram“, modernu i dobro opskrbljenu robnu kuću.

Na inicijativu čuvenog sarajevskog arhitekte, bečkog đaka i profesora na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu – Juraja Neidharta, donesena je odluka da se robna kuća pravi na do tada nepostojećem Trgu Oktobra u centru grada, prostoru koji se nalazio između Titove, Radićeve, Mis Irbine i nekadašnje Dositejeve ulice.

Na tom mjestu u to vrijeme nije bilo nikakva trga, nego brojne zgrade, među kojima i ona u kojoj se nalazila stara kafana Istra, kultno okupljalište sarajevskih boema, potom zgrade kina Dubrovnik, kuglane, Gradske kafane, slastičarne Mali Oloman... Danak razvoju moralo se platiti, pa su stari simboli Sarajeva porušeni da bi se, po projektu Vladimira Vove Zarahovića, iz zemlje uzdigla robna kuća Unima, podsjeća u svom članku turistički portal Sarajevo.travel.

Unima, koju Sarajlije prozvaše Sarajka, otvorena je na Dan grada Sarajeva, 6. aprila 1975. godine. Bila je to građevina nepravilne geometrije, koja je iz ptičije perspektive podsjećala na ogromnu plavu pahulju. U njezinu suterenu nalazila se prodavnica bijele tehnike i samoposluga, na prizemlju i spratovima su prodavačice u borosanama prodavale robu u rasponu „od igle do lokomotive“, dok se na krovu nalazio restoran u kojem su generacije Sarajlija proslavile svoje maturske večeri.

Plava pahuljica

Sarajlije ne bi bile Sarajlije kada svemu ne bi našle manu, pa su i novu robnu kuću, koja istini za volju i nije bila najljepša građevina na svijetu, često ismijavale, govoreći kako je najbolji pogled na nju onaj s njezina krova, a zbog plave boje njezine fasade prozvaše je i najvećom policijskom stanicom na svijetu.

S vremenom su se građani Sarajeva pomirili s neophodnošću razvoja urbane jezgre njihova grada, pa su i robnu kuću zavoljeli i prihvatili je kao jedan od važnih simbola Sarajeva. Sarajka je u narednim godinama bila svjedokom Olimpijade, pred koju je na trgu ispred robne kuće uklesana velika olimpijska pahulja, ali i posljednjeg rata, tokom kojeg je znatno oštećena.

Po završetku rata još koju godinu stajala je Sarajka na svom mjestu kao simbol jedne završene epohe, da bi početkom novog milenija zauvijek nestala pred naletom građevinara koji su dobili zadatak da izgradnjom modernog shopping centra nagovijeste dolazak novog vremena.

Novi potrošački hram

Projektiranje novog sarajevskog „potrošačkog hrama“ povjereno je tada već afirmiranom arhitekti Seadu Gološu, koji je na mjestu Sarajke osmislio otvorenu i prozračnu galeriju sa shopping i gastro sadržajima na suterenu, prizemlju i 5 spratova, uz što je pridodat poslovni toranj od 10 spratova s uredskim prostorima, te tri nivoa podzemnih garaža, čime je ublažen hronični problem nedostatka parking prostora u centralnoj gradskoj zoni.

Novi shopping centar, pod imenom BBI Centar, otvoren je uz raskošni svjetlosni show i vatromet 6. aprila 2009. godine. Sarajevo je tog dana dobilo i trg koji je postao mjestom susreta i druženja, te centrom kulturnih i zabavnih zbivanja.

Trg danas nosi ime po najvažnijim stanovnicima Sarajeva – njegovoj djeci, piše turistički portal Sarajevo.travel.