Običaji i tradicija: Jedinstveno pecivo paklama, kao dio bajramske trpeze u Sarajevu

Muslimani u Bosni i Hercegovini i svijetu danas počinju obilježavati Ramazanski bajram, blagdan koji je uslijedio nakon mjeseca posta. Tradicionalno, bajramska sofra obiluje brojnim specijalitetima. U Sarajevu na bajramskim soframa, među različitim pecivima i kulinarskim specijalitetima koji se služe, neizostavna je paklama, bajramski hljeb.

Ovo prozračno pecivo, čije tijesto je u suštini tijesto za hljeb, karakteristično je po načinu na koji se oblikuje i prije pečenja posipa ćurekotom, od kojeg potiče njegov neodoljivi miris.

Oblikuje se tako što se od tijesta formira veća lopta, a na nju se postavlja manja lopta tijesta, te u konačnici izgledom podsjeća na kapu.

Ipak, paklama je godinama mnogo više od samog peciva. To je i prilika za prenošenje znanja i recepta unutar porodice, druženje, ali i očuvanje dijela historije i višestoljetne tradicije.

Ona se u davnim vremenima pravila većinom u kućama, a nakon toga je odnošena u obližnje sarajevske mahalske pekare radi boljeg pečenja u krušnoj peći. Upravo pečenje u ovakvoj peći paklami je davalo poseban okus, dostojan bajramske sofre i dugoočekivanog gosta.

Danas se paklame većinom spremaju u sarajevskim mahalskim pekarama, pred kojima se na bajramsko jutro formiraju dugi redovi. Kupcima je to mnogo više od peciva, to je ujedno i prisjećanje na davna vremena i druženja za bajrame tokom kojih su se međusobnim posjetama učvršćivali odnosi unutar porodice, prijatelja i komšija.

I danas je odlazak do pekare po paklamu velika radost za djecu, ali i roditelje koji im govore o paklamama iz djetinjstva, bilo napravljenim, bilo kupljenim, i nekim drugim, prošlim vremenima.

Jedan od poznatijih sarajevskih pekara, koji skoro 70 godina sprema somune i paklamu, je Mehmed Poričanin. On se prisjetio svojih početaka kada kao mladić počeo raditi u pekari i za Anadolu Agency (AA) je kazao kako su se somuni pravili izričito tokom ramazana.

Poričanin kaže kako se nakon pojave somuna za vrijeme Osmanlija, pojavio i bajramski hljeb - paklama, iako ne može precizirati od kada se tačno pravi.

”Samo se pekao za bajrame, to su bili redovi, i sada je tako, nakon 50-60 godina. Na prvi dan Bajrama, veliki su redovi. I sad male pekare prave hljeb u ovakvom obliku”, rekao je Poričanin, koji je dodao kako je rijetkost ovaj hljeb naći u većim pekarama.

Dodao je kako se ne zna zbog čega je hljeb oblikovan tako da podsjeća na kapu na vrhu.

”U ono vrijeme je bila čak privilegija dobiti ovakav hljeb, s obzirom na siromaštvo. Sad je on već postao običaj”, rekao je Poričanin.

Kazao je kako paklamu nigdje drugo nije vidio nego u Sarajevu, a i tu se ne priprema svugdje. Ukazao je na činjenicu da je potrebno ovo pecivo sačuvati od zaborava, kako bi ga i buduće generacije mogle imati na bajramskim trpezama.