Novi ustav FBiH: Manje diskriminacije

Tekst prenosimo s portala Manjine.ba, namijenjenog manjinskim i deprivilegovanim skupinama.

Reforma Ustava Federacije BiH aktuelna je tema o kojoj bi se u ponedjeljak 24. juna trebalo diskutovati na nivou Zastupničkog doma F BiH.  Nacrt preporuka za reformu Ustava Federacije BiH pripremila je Ekspertna grupa na podsticaj Ambasade SAD, nakon višemjesečnih konsultacija, te na osnovu analize praznina, nedosljednosti i problema važećeg Ustava FBiH.

Reforma ustava podrazumijeva veću odogovornost političara prema građanima, mogućnost prijevremenih izbora u slučaju nefunkcionalnosti poslanika, a istovremeno ograničava njihova primanja na razumnu mjeru, u srazmjeri sa ekonomskim stanjem u zemlji.  Reforma podrazumijeva osvarenje znatnih ušteda kroz ekonomičnije funkcionisanje sistema. Otvara mogućnost decentralizacije i razvoja regija u skladu sa istovjetnim tendencijama EU. Konačno, prijedlog reforme podrazumijeva humaniji ustav koji u obzir uzima sve ljude, poštujući ljudska prava i njihove različitosti.

Prijedlog predviđa mogućnost stopiranja mjesečnih primanja zastupnika ukoliko oni na vrijeme ne izvrše svoje parlamentarne obaveze! Takođe, prijedlogom se plate zastupnika definiraju u skladu sa ekonomskoj situaciji u Federaciji, te ne bi smjele biti veće od 3,5 puta u odnosu na prosječnu plaču.

Između ostalog, prijedlog Ustava precizno određuje kategoriju koja je do sada bila poznata pod nazivom ostali , te je briše iz preambule Ustava FBiH. Kategorija “ostali” bila bi zamijenjena formulacijom „oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda (jer se ne mogu ili ne žele tako odrediti) i pripadnici nacionalnih manjina”.

Među više drugih promjena je također predloženo ukidanje institucije predsjednika Federacije i prenošenje dijela ovlasti na predsjednika i potpredsjednike Parlamenta te predsjednika Vlade.

Predstavnički dom bi umjesto sadašnjih 98, imao 81 poslanika, a u njegovom sazivu bi moralo biti najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda, najmanje dva pripadnika nacionalnih manjina i najmanje jedan član iz reda građana koji ne pripadaju ni konstitutivnim narodima ni nacionalnim manjinama.

Dom naroda bi se sastojao od 44 delegata: 13 Bošnjaka; 13 Hrvata; 13 Srba i 5 delegata iz reda onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.

U sadašnjem sazivu Doma naroda je 58 delegata, po 17 iz svakog konstitutivnog naroda i sedam iz reda ostalih.

I na kantonalnim nivoima utvrdit će se minimalna kvota za ravnopravnu zastupljenost pripadnika svih konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina, te onih koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, i to na osnovu popisa iz 1991.

Prijedlogom novog ustava proširen je i katalog ljudskih prava, te se sada u dokumentu spominju prava roditelja i samohranih roditelja, pravo na invaalidsku zaštitu, te zabrana diskriminacije na osnovu seksualnog usmjerenja.

Prijedlogom je definirano i pravo čovjeka na zdravu životnu sredinu, na razvoj i upravljanje nacionalnim resursima.