Njemački list o 'Sarajevo safariju': I srbijanski predsjednik Vučić bio na brdima iznad Sarajeva

List Tageszeitung donio je članak o lovcima na ljude u Sarajevu, u kojem navodi izjave ljudi, koji svjedoče o postojanju kako stranih tako i domaćih vikend-snajperista. Teške optužbe upućene su i Aleksandru Vučiću.

"Jasmina je mislila da se prevarila. Bosanka se, izlažući se velikim opasnostima, probila iz opkoljenog Sarajeva u srbijansku prijestolnicu Beograd. A onda joj je, kako je krajem 1992. ispričala za Tageszeitung, u autobusu u centru Beograda čula kako se jedan mladi Srbin koji je sjedio iza nje, hvalisao da je vikendom boravio u Sarajevu kako bi pucao na ljude. Za to je platio 100 ili nešto više njemačkih maraka.", piše Erich Rathfelder, koji je decenijama korespondent ovog njemačkog lista iz Berlina.

"Mladi Srbin pripadao je tzv. 'vikend-ratnicima' – posve običnim ljudima poput bankarskih službenika ili nastavnika, koji su tokom ljeta i jeseni 1992. odlazili na front u bosansku prijestolnicu kako bi na nišanu imali isto tako obične ljude, prije svega žene, djecu i starce. Iz zabave, bez griže savjesti, hladnokrvno. Većina Srba tada se osjećala kao na pobjedničkom tronu. Nakon nekoliko mjeseci rata u bivšoj Jugoslaviji, srpske vojske, koje su etničkim čišćenjem željele stvoriti Veliku Srbiju, osvojile su trećinu Hrvatske i više od 60 posto teritorije susjedne Republike Bosne i Hercegovine".

Trending

Narodna skupština RS: Od 1. januara veće plate nastavnika u ovom dijelu BiH

Njemački novinar potom objašnjava kako je bosanska prijestolnica Sarajevo bila opkoljena srpskim trupama. "Više od 300.000 ljudi svakodnevno je bilo izloženo kiši artiljerijskih granata, pješadijskim napadima i vatri srpskih snajperista s brda oko grada. U Sarajevu je ubijeno više od 13.000 ljudi, među njima 1.600 djece."

I srbijanski predsjednik Vučić bio na brdima Sarajeva

Domaći novinari i strani ratni reporteri izvještavali su o granatiranju, o mrtvima i ranjenima u bolnici Koševo te o trupama UN-a koje su taj užas uglavnom samo posmatrale. O "vikend-ratnicima", međutim, znalo se vrlo malo, piše dalje TAZ i ističe da tek sada polako izlaze na vidjelo činjenice poput one da se današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 1992. i 1993. godine kao dobrovoljac borio u Sarajevu.

Prije oko 3h

Objavljen novi snimak Aleksandra Vučića i Vojislava Šešelja: "To je onaj kišobran što puca"

"Bio je član ozloglašene kriminalne dobrovoljačke i paravojne jedinice ultranacionalističke Srpske radikalne stranke (SRS) kojom je rukovodio desničarski ekstremist Vojislav Šešelj. Konkretno, Vučić je navodno služio u jedinici Slavka Aleksića, koji je kasnije postao visoki komandant vojske bosanskih Srba. Kako tvrdi hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić, Vučić je također učestvovao u lovu na ljude u Sarajevu. Margetić je prikupio brojne izjave svjedoka i predao ih državnom tužilaštvu u Milanu. Navodno je pucao na grad s Jevrejskog groblja", kaže se u članku.

"Lovci" iz Italije dolazili preko Mađarske

"Srpski vikend-ratnici nisu dugo bili jedini. Od 1993. godine pucanje s brda na ljude u Sarajevu počelo se nuditi za veliki novac. Bogati zapadni hobi-lovci dolazili su sa svojim modernim lovačkim puškama iz Italije u Mađarsku. Autobusima su zatim putovali do Beograda, a od tamo helikopterima do srpskih položaja oko Sarajeva, uz pratnju specijalnih jedinica srbijanske vojske. Tamo više nisu gađali  životinje, nego ljude. Dodjeljivane su i nagrade: najveće cijene, prema nekim medijskim izvještajima, plaćane su za pogotke u djecu u naručju njihovih majki ili u trudnice", piše dalje TAZ.

Jevrejsko groblje u Sarajevu postalo je, piše TAZ, centralno okupljalište bogatih Italijana. "Groblje, posebno njegov gornji dio, bilo je ozloglašeno kao jedno od najluksuznijih, najpoželjnijih i najskupljih mjesta za lov na ljude u Sarajevu. Zbog ovih optužbi sada je tužilaštvo u Milanu i pokrenulo istragu zbog višestrukih ubistava iz niskih pobuda", piše TAZ.

Kako preduhitriti snajperiste

"Postojao je i otpor. 'Anti-snajper snajperisti', dakle snajperisti protiv snajperista, iz grada su nišanili na napadače na brdima", navodi novinar TAZ-a. "Godine 1994, kada je Arte želio snimati kratke filmove o ratnim reporterima u Sarajevu, upoznao sam mladog sarajevskog Srbina Nevena. Pratio me je, objašnjavao mi svoj posao i u pravom trenutku me povukao sa prozora na istočnoj strani hotela Holiday Inn. I snimatelj, koji se opasno nagnuo kroz prozor, morao je u zaklon. Ispričao mi je tada da je eliminisao sedam snajperista: "Ako želiš pogoditi snajperistu, moraš biti brz. Možeš vidjeti bljesak iz cijevi, ali moraš pucati u roku od dvije desetinke sekunde – inače će on pogoditi tebe, a ne ti njega."

Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine opsada je okončana. "Neven je morao nestati, jer ga je tražila srpska tajna služba, a ni bošnjačka većina u poslijeratnom Sarajevu nije mu vjerovala jer je po nacionalnosti bio Srbin. On bi zasigurno mogao ispričati mnogo detalja o borbi protiv vikend-snajperista i lovaca na ljude", zaključuje se u članku koji je objavljen u listu Tageszeitung iz Berlina.