Nakon odluke Vlade nema više ograničenja cijena: Hoće li doći do poskupljenja

Federalna vlada stavila je van snage raniju odluku kojom je ograničila marže na proizvode, kako bi bilo spriječeno bezrazložno divljanje cijena tokom pandemije.

Istovremeno, na jesen se očekuje i drugi val pandemije novog soja koronavirusa.

Postavlja se pitanje šta će se sada desiti s cijenama, očekuju li građane poskupljenja i kada.

Odgovori koje smo dobili su relativno optimistični.

Ekonomista Admir Čavalić kazao je da ne bi trebalo doći do rasta cijena prehrambenih, poljoprivrednih proizvoda, ali da će se vjerovatno mijenjati cijene industrijskih proizvoda koji ovise o Kini i dugom tržišnom lancu snabdijevanja.

„Ovdje djeluju dvije sile. Prva je fizička barijera transporta, barijera na granicama. Druga sila je nagli pad potrošnje. Ovo prvo uvjetuje povećanje cijena, a ovo drugo smanjenje cijena. I sada te dvije sile dolaze u sukob i uopće se ne može donijeti neki zaključak hoće li doći do poskupljenja ili pojeftinjenja.

Moguće je da će, dakle, neki proizvodi i usluge poskupiti, ali prehrana ne bi trebala. Za neke proizvode prirodno će se povećati cijena, shodno povećanju potražnje. To su, na primjer, higijenski proizvodi, dezinfekcijska sredstva“, dodao je Čavalić.

Gordana Bulić, iz Saveza udruženja za zaštitu potrošača BiH i predsjednica Kluba potrošača Tuzla, smatra da u skorije vrijeme neće doći do poskupljenja, ali da bi se ono moglo desiti na jesen ako se epidemiološka situacija bude kretala ciklično, val po val.

„I kada je odluka Vlade FBiH, vezano za ograničenje marži, bila na snazi, imali smo neki blagi rast cijena. Recimo ulje je koštalo 1,85 KM, 1,95 KM, a sada ga nema ispod 2,10 KM. Ali poskupljenje nije bilo strašno. Kupci su to tolerisali zbog odnosa trgovaca prema njima, brige za higijenu u trgovinama radi sprječavanja širenja virusa. Imali smo i veći rast cijena proizvoda koji ne spadaju u najnužnije, poput slatkiša za djecu. To su sve sada tržišno konkurentne cijene. Velika je i dobra ponuda u marketima. Tako da će sama konkurencija učiniti da se cijene zasad značajnije ne mijenjaju“, rekla je Bulić.

Ipak, dodala je da je veliko pitanje šta će biti na jesen.

„Cijene brašna koje smo imali u martu, aprilu i maju nisu rasle jer je to svakako bilo vrijeme čišćenja silosa, tako da uvoz pšenice nije imao poteškoća. Veliko je pitanje sada šta će biti na jesen pa do marta iduće godine jer će svi, zbog moguće pogoršane epidemiološke situacije, čuvati svoje ključne namirnice“, stava je Bulić.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, istakao je da, barem što se tiče domaće hrane, voća, povrća, mesa, ne bi smjelo doći do ikakvih poskupljenja.

„Sjeme, đubrivo, sve se nabavljalo prije korone. A uz to je gorivo drastično pojeftinilo tokom pandemije. Zato je cijena domaće robe morala biti čak i snižena. Zato ne bi trebalo doći ni do kakvog posupljenja domaće proizvodnje. Za uvoz ne znam. Ni poplave koje su se sada desile nisu značajno uticale. Šteta je bilo, ali samo u kantonu u kojem su se desile“, dodao je Bićo.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača Futura iz Mostara i Član Vijeća za praćenje cijena FBiH, kazao je da svakako u zadnjih deset godina imamo „puzajuće“ poskupljenje, i tako će biti dok država ne bude imala strategije. Podsjetio je da BiH proizvede 20 posto hrane koja treba stanovništvu, a 80 posto se uvozi jer politika ne radi na tome da poveća domaću proizvodnju.

„Slobodno je formiranje cijena, ali postoji niz modela kojima se može amortizovati. Jedan od njih je prodaja domaćih proizvoda u tržnim centrima. Vrijeme je da lokalne vlasti to shvate. Dok se to ne desi, trgovci će uvijek tražiti prostor za ekstra zaradu jer se druga strana ne buni“, zaključio je Bago.