Muftija Čamdžić: Nemamo novac za dovršetak obnove Ferhadije
Iako je početkom jula ove godine u povodu nastupajućeg mjeseca ramazana, svetog mjeseca muslimana, banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić proučio prvi ezan s munare Ferhat-pašine džamije, poznate Ferhadije, novca za dovršetak obnove ove monumentalne bogomolje, 20 godina nakon njenog rušenja u noći 7. maja 1993. godine, naprosto nema dovoljno.
Potvrdio
je to reporterima Anadolu Agency (AA)
i muftija Čamdžić, apelirajući na donatore da osiguraju dovoljno sredstava kako
bi već obavljeni radovi bili plaćeni i
novi izvršeni, a sve da bi džamija čuvena po svojoj ljepoti tokom 2014.
godine bila potpuno obnovljena, te zasjala punim sjajem.
„Mi
novaca uistinu nemamo“, započinje muftija Čamdžić.
Kaže
da lično uživa sada kad je Ferhadija džamija ''konačno sva otkrivena'', a skele
su sklonjene, te se ukazuje ljepota ostavštine Ferhat-paše Sokolovića.
„Mnogi
su poslovi ljetos rađeni, a posebno rekonstrukcija Ferhat-pašinog turbeta. Sve
je to urađeno 'na povjerenje', da se nekad isplate dugovi tim izvođačima
radova. Mi imamo obećanje čelnih ljudi Vlade Republike Turske lično našem
reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću
da će oni snositi troškove i to nas raduje. Dolazile su delegacije iz Vlade u
Ankari, dolazila su dva zamjenika generalnog direktora TIKA-e prije mjesec dana. Rekli su da će čim
prije raspisati potrebne tendere za izvođače jer mi nemamo novaca da se ti
poslovi urade, isplate, da se radovi nastave“, govori Čamdžić.
Ferhadija, Foto: AA
Raduju
ga ohrabrujuće poruke Vlade Turske i TIKA-e kako bi se radovi na Ferhadiji
nastavili na proljeće 2014. godine, jer je Turska i ranije pomagala. Muftija
Čamdžić ističe da je lično turski reisu-l-ulema Mehemed Gormez mnogo pomogao, kao i da to ''ne možemo i ne smijemo
nikada zaboraviti''.
„Očekujemo
da TIKA raspiše tender da bi se mogli tražiti izvođači radova. Pošto nisu mogli
ove, vjerujem da će se slijedeće godine dovršiti svi radovi. Ako bi oni to
uradili, mi bismo mogli 2014. godine u ovo vrijeme imati završenu Ferhadiju sa
dva turbeta. Da li će to moći, zavisiti koliko će nam naša braća i prijatelji
iz Turske pomoći. Mi smo neizmjerno zahvalni za njihov dosadašnji trud, ali i
dalje očekujemo njihovu pomoć. Naš uvaženi reis Kavazović se izuzetno angažirao
da bi se radovi priveli kraju. On moli naše prijatelje u Vladi Turske i TIKA-i
da se sljedeće godine završe radovi“, istakao je muftija Čamdžić.
Obavljeni su, pojasnio je on, svi infrastrukturni radovi. Preostali su radovi na stolariji i uređenju unutrašnjosti džamije s elementima neophodnim za obavljanje islamskih molitvi, odnosno dekoracija džamije. Tu je i dovršetak turbeta koja su, također, bila porušena, kao i uređenje pristupa džamiji.
Ističe
da mnogi s nestrpljenjem očekuju poziv na otvorenje džamije među kojima su i
prijatelji iz Amerike i Njemačke. Tu su i vlasti Federacije BiH, Republike
Srpske, Unsko-sanskog kantona i drugi. Svi su oni na određen način pomagali i pomažu obnovu Ferhadije.
Glavni
inžinjer Denis Zadrović rekao je da
su tokom ovogodišnje građevinske sezone završili pokrivanje džamije.
„Obavili
smo pokrivanje centralne kupole, polukopole, malih kupola, tetima. Isto tako
uradili smo elektroinstalacije i unutrašnje radove. Radili smo malterisanje
zidova. Uporedo sa ovim, radili smo na obnovi Ferhat-pašinog turbeta i ono je
ozidano do nivoa od sedam metara. Sljedeća faza je zidanje kupole turbeta. Što
se tiče daljih radova sljedeće sezone,
sve ovisi o finansijama. Predviđeno je da se uradi turbe Ferhat-pašinog
bajraktara te Safi-kadino turbe u haremu Ferhadije... Zavisi sve od finansija. Što se tiče nas, išlo bi puno brže
da je finansijska situacija bolja. Međutim, kako budu pristizale donacije i
koliko bude sredstva, tako će se i raditi“, rekao je Zadrović, koji, uprkos
svemu, vjeruje da bi se sve trebalo završiti tokom iduće godine.
Ferhadija Foto: AA
Banjalučanin Armin Džindo, rukovoditelj gradilišta
izgradnje Ferhadije, koji je od prvih dana uključen u obnovu džamije, s
oduševljenjem je ekipi Anadolu Agency pokazao unutrašnjost džamije, a među
rijetkima smo koji su mogli vidjeti i obnovljeni mihrab Ferhadije.
„Velike
smo stvari napravili. Od vodovoda pa nadalje. Imamo sada zadnje, fino
malterisanje, pa ispisivanje ajeta iz Kur' ana i oslikavanje džamije, što
zahtjeva preciznije radove, pa će biti angažirani umjetnici iz Sarajeva i
Turske“, govori Džindo.
Pokušali
su, dodaje, tokom rekonstrukcije približiti tehnologiju rada od prije više od
četiri stoljeća. Radilo se bez cementa, modernih armatura.
„Samo
starinski kreč, cigla mljevena, kozja dlaka, a jaje ćemo kad budemo uređivali
unutrašnjost džamije“, navodi on dok nam pokazuje ostatke drvenih cijevi kojima
1579. godine voda dovedena do džamije.
Neosporan značaj Ferhadije
Ovaj
rođeni Banjalučanin kaže da Ferhadija ima značajno mjesto u životu svakog
čestitog stanovnika tog grada. Obnova Ferhadije ističe, ujedno, vraća nadu u
bolji život i međususjedske odnose u tom gradu.
„Imamo
putno bosanskog naroda u dijaspori, Švedskoj, Njemačkoj, Americi. Svi su
oduševljeni Ferhadijom. Teško je riječima iskazati... Sve se to dešava sa puno
ljubavi i sentimenta. Pokazuju to ljudi na sve načine, od davanja priloga do
zahtjeva da rade na obnovi džamije dva, tri i više dana. Postoje ta ljubavi i
želja. Volio bih da svi ti naši ljudi budu ovdje, pa da zajedno podijelimo
radost otvaranja Ferhadije“, naglasio je.
Džindo govori kako su do kobne
1993. godine svi banjalučki putevi vodili prema toj džamiji.
„Pričamo
o Fehradiji džamiji koja se nalazi na ekskluzivnom mjestu u Banjoj Luci,
dominira centrom grada. Tu sam dolazio od malih nogu, to smo zakazivali prve
sastanke, svi su putevi vodili ka Ferhadiji. Sav život se tu odvijao. Šta za
ljude vjernike znači Ferhadija, vidi se po njihovim licima, zanosu, posjetama.
Imali smo tu za Bajram mevlud i klanjanje namaza. Tu su i mlađe generacije,
djeca u mektebu. I opet sve u duhu jednog suživota. Nijedne ružne riječi,
nijedne riječi nesnošljivosti. Uklapamo se i borimo se. Naročito je ljeti Banja
Luka posjećena, dolaze ljudi iz Australije, Amerike... Svi dođu i odu sa suzom
u oku. Onda, dolaze nam ekipe iz Sarajeva, Travnika, Bihaća... Imali smo ljetos
po četiri-pet ekipa“, govori Džindo.
Zaključuje
kako nakon 2001. godine i velikih napada koji su završili smrću Murata Badića iz Cazina, nije bilo većih incidenata.
„Bilo
je verbalnih napada, oštećenja vanjske limene ograde, naročito poslije utakmica“,
kazao je sugovornik AA, vjerujući da se suživot u Banju Luku polako vraća i da
je sada neophodan privredni razvoj ovog dijela BiH jer su bez posla svi, i
Srbi, i Hrvati, a i Bošnjaci.
Jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja
Ferhat-pašina
džamija je sagrađena 1579. godine i
predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske
arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću. Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu
baštinu BiH, a potom i na listu spomenika svjetske
baštine pri UNESCO-u.
U
rano jutro 7. maja 1993. godine u
Banjoj Luci je, poslije 414. godina
obitavanja, do temelja srušena Ferhadija, a njeni ostaci ubrzo potom odvezeni
na deponiju smeća. No, Ferhadija je bila samo jedna od 16 banjalučkih džamija
koje su tokom agresije na BiH od 1992. – 1995. godine do temelja porušene.
Ostavilo
je to, kako je zabilježio jedan autor, najdublju, najbolniju ranu u biću i duši
Banje Luke, ali i Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, pa se odlukom Rijaseta
Islamske zajednice u BiH (IZBiH) 7. maj od završetka agresije na BiH obilježava
kao Dan džamija.
Tokom
agresije na BiH sušeno je 614 džamija,
te 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vaufskih
objekata. Vojska Republike Srpske (VRS) potpomognuta iz Srbije srušila je
534 džamije, a Hrvatsko vijeće obrane (HVO) još njih 80. Uništeno je ili
oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamija koliko ih je prije agresije bilo na
prostoru BiH.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.