Riječ struke: Može li se velika bankarska kriza iz SAD preliti u BiH i koje bi bile posljedice?

Bankrot Banke Silicijumske doline (Silicon Valley Bank, SVB) u Sjedinjenim Američkim Državama izazvao je veliku zabrinutost i šok na finansijskim tržištima širom svijeta.

Nakon neuspjele dokapitalizacije, u petak je Banka Silicijumske doline zatvorena i stavljena pod kontrolu države. Američka nadzorna uprava zatim je zatvorila i Signature Bank iz New Yorka.

Tim povodom smo istražili da li se kriza iz SAD može preliti i u Europu, a samim tim i u Bosnu i Hercegovinu.

Trending

Portal Radiosarajevo.ba traži novinarke/novinare

Šta kažu ekonomisti?

Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain ističe da je cijeli svijet povezan, ekonomski, politički i finansijski, a tako će biti i u ovom slučaju.

"Sve što se krupno desi u bilo kojem dijelu svijeta, odrazi se na ostatak. Ovaj problem koji trenutno imamo u SAD će se sigurno na određeni način odraziti i na ostala finansijska tržišta i na ekonomiju širom svijeta. To se neće desiti linearno, nego u odgovarajućoj mjeri", istakao je prof. Šain u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Ističe da je takav slučaj bio i u Švicarskoj i problemima banke Credit Suisse. Kako navodi, svjetski finansijski sistem funkcioniše po sistemu 'spojenih posuda'. 

Osvrnuo se i na to kakav će utjecaj krah američkih banaka imati na Bosnu i Hercegovinu.

"Ono što je bitno za Bosnu i Hercegovinu jeste da smo mi ipak toliko mali da jednostavno nećemo puno osjetiti te turbulencije koje su vezane za ovo stanje u Americi bez obzira na 'spojene posude'", objašnjava prof. Šain.

Razlog tome je što bh. bankarski sistem nema velike konkretne veze sa sistemima koji su u krizi.

"Međutim, na indirektan način ćemo biti obuhvaćeni nekim poremećajima. Sve zavisi od toga koliko će to duboko ići, kojim intenzitetom i kojom frekvencijom. Za sada je rano govoriti o konkretnim posljedicama", zaključuje Šain u izjavi za portal Radiosarajevo.ba.

Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, također tvrdi da kriza američkih banaka nema direktne veze s BiH.

"Sama aktiva i pasiva, ono što imaju europske i američke banke, jer u velikoj razlici sa BiH. Kod američkih banaka, unutar izvora sredstava su razne obveznice, kratkoročni vrijednosni papiri, a najmanje depoziti. Unutar BiH to su samo depoziti", kazao je Kutle za portal Radiosarajevo.ba.

Kako je istakao, izvorna sredstva u Americi su podložna raznim promjenama što je i jedan od razloga krize.

"S druge strane, kada je riječ o kreditima, naučili su na nisku kamatnu stopu i na sve ono što niska kamatna stopa nosi plus velika količina novca u opticaju bez pokrića. To je država zaustavila i samim tim je došlo do realnog stanja, a to je da stanje američkog gospodarstva nije onako kako se prikazuje", istakao je Kutle.

Navodi da u tom slučaju nastaje domino efekat što su SAD zaustavile garantirajući svima da će sve biti plaćeno. Podsjetio je, kao i prof. Šain, da se slična situacija dešava u Švicarskoj.

"I Švicarska nema čistu aktivu i pasivu, za razliku od BiH. To znači da s jedne strane nemaju čiste kredite, a s druge čiste depozite. Forsiraju se spekulacioni poslovi. U EU imamo zategnutu situaciju jer povećanjem kamatnih stopa dolazi do smanjenja inflacije, tu je i utjecaj rata u Ukrajini koji je doveo do krize", istakao je Kutle.

Prema njegovim riječima, BiH je malo tržište koje ima vezu, ali nije direktno uvezano sa ovim bankarskim sektorom koji je u krizi.

"Mi imamo izuzetno stabilan bankarski sektor jer imamo depozite puno veće od potreba kao i veliku profitabilnost banaka", istakao je Kutle.

Istakao je da se veći problemi ne mogu očekivati u BiH.

"Kada bi ova kriza trajala desetak godina, tada se ne bi mogao izvući niko, pa ni mi. Naš problem je inflacija koja je bila visoka u prošloj godini što se prelilo i na ovu. Efekte prošlogodišnje inflacije građani će tek osjetiti ove godine, plus ovu inflaciju.

Primanja građana neće ni približno rasti koliki će im biti rashodi i tu može doći sa smanjenjima kreditne potražnje", zaključio je Kutle u izjavi za portal Radiosarajevo.ba.

Kako je počela kriza u SAD 

Sve je počelo u srijedu, kada je SVB objavio da je prodao 'hrpu' vrijednosnih papira s gubitkom i da će prodati 2,25 milijardi dolara u novim dionicama kako bi ojačao svoju bilancu.

Dionice banke pale su u četvrtak, povlačeći za sobom druge banke. Do petka ujutro dionice SVB-a su zaustavljene i odustalo se od nastojanja da se brzo prikupi kapital ili pronađe kupac. Dionice nekoliko drugih banaka privremeno su zamrznute u petak, uključujući First Republic, PacWest Bancorp i Signature Bank. 

Pad banke Silicon Valley djelimično proizlazi iz agresivnog povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi tokom prošle godine. Kad su kamatne stope bile blizu nule, banke su se opterećivale dugoročnim, naizgled niskorizičnim državnim obveznicama. No podizanjem kamatne stope kako bi se borilo protiv inflacije, vrijednost te imovine je pala, ostavljajući banke na nerealiziranim gubicima.

17.03.23. 13:10

Finansijska kriza u obećanoj zemlji: Čak 11 američkih banaka spašava First Republic

Razlog drugog najvećeg bankarskog bankrota u historiji SAD krije se u neusklađenosti između depozita i imovine - sastavnih dijelova uobičajenog poslovanja u komercijalnom bankarstvu.

Kriza u Europi

Cijena akcija švicarskog Credit Suisse u četvrtak je u jednom trenutku pala za čak 30 posto, nakon što je najveći kreditor banke, Saudijska nacionalna banka, saopštila da više nije u mogućnosti da joj pruža finansijsku pomoć jer bi premašila zakonski limit vlasničkog udjela do 10 posto.

Credit Suisse je saopštio da će pozajmiti do 50 milijardi švajcarskih franaka (99 milijardi KM) od Švajcarske narodne banke, kako bi uvjerio investitore da ima gotovinu koja je potrebna za nastavak poslovanja.

16.03.23. 18:39

Panika u Evropi: Švajcarska banka doživjela krah

Vijest je uticala na finansijska tržišta širom svijeta, a strah od bankarske krize proširio se širom Evrope.

U međuvremenu, potpredsjednik Europske centralne banke (ECB) Luis de Guindos rekao je da je bankarska industrija u Europi otporna te da su europske banke "ograničeno izložene institucijama SAD".

ECB je najavio daljnje povećanje kamatnih stopa s 2.5 posto na 3 posto.

Ti su potezi naštetili vrijednostima velikih portfelja obveznica koje su banke kupile kada su stope bile niže, što je promjena koja je pridonijela kolapsu banke Silicijske doline i pokrenula pitanja o situaciji u drugim bankama.