'Mnogim vrtićima u Sarajevu treba rekonstrukcija'

Javna ustanova Djeca Sarajeva je ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje, a u funkciji djelatnosti trenutno je 28 objekata od ukupno 59 objekata koliko ih je u sastavu ove organizacije bilo prije rata.

Napomenula je da je potreba za dodatnim prostornim kapacitetima i odgajateljskim kadrom posebno izražena na području općina Novi Grad i Ilidža, gdje nije moguće udovoljiti velikom broju zahtjeva roditelja za upis, poštujući pedagoške standarde i normative o broju djece u odgojno-obrazovnim grupama. Ali, općenito, smatra direktorica, na području KS, postoji realna potreba za većim obuhvatom i uključivanjem djece u predškolski odgoj.

U okviru usluga koje pruža ustanova, realiziraju se primarni program i kraći specijalizirani programi kao što je engleski, njemački i francuski jezik, ples, ekologija i vjerska poduka, kao i obavezni program u godini pred polazak u školu.

"U primarni program predškolskog odgoja i obrazovanja uključeno je oko 2.500 djece, te isto toliko u obavezni program u godini pred polazak u školu (u trajanju od 150 sati tokom jedne školske godine), što znači da ustanova pruža usluge za oko 5.000 djece na području Kantona Sarajevo", kazala je na početku intervjua za Fenu direktorica JU Djeca Sarajeva Mirjana Jovanović-Halilović.

Potrebno ulaganje

Govoreći o stanju vrtića u Kantonu Sarajevo, direktorica ističe da je lista infrastrukturnih potreba velika, a zbog nemogućnosti iznalaženja izvora finansiranja za adaptaciju i sanaciju veliki broj vrtića je u stanju potrebe neophodnog ulaganja radi poboljšanja uvjeta boravka djece.

Među prioritetnim zahtjevima za urgentnu rekonstrukciju izdvojila je vrtiće Pčelica (koji je trenutno u najlošijem stanju), zatim Šareni voz, Mašnica (hitna rekonstrukcija ravnog krova oštećenog usljed elementarne nepogode), te zamjena potpuno dotrajale i oštećene stolarije u vrtićima Kekec i Slavuj.

Vrtić Mašnica (Foto: Arhiv, Radiosarajevo.ba)

Također, neophodna je i potpuna adaptacija i sanacija vrtića Kadifica koji trenutno nije u funkciji.

Skoro svakom vrtiću nedostaje vanjski mobilijar (klackalice, ljuljačke, tobogani i slično) koji je vrlo često na meti vandala.

Pitanje prehrane

Budući da je u posljednje vrijeme aktuelizirano pitanje prehrane djece u vrtićima, direktorica podsjeća da je istraživanje o prehrani provedeno 2011. u vrtićima u BiH pokazalo da jelovnici u većini slučajeva ne sadrže dovoljno energije niti nutrijenata, ili sadrže dovoljno energije, ali bez potrebnih nutrijenata.

Zbog toga se razvijaju loše prehrambene navike i povećava rizik od gojaznosti, kardiovaskularnih oboljenja, osteoporoze i dijabetesa tipa II, te nekih oblika raka u kasnijem životu. Analiza frekventnosti namirnica na jelovnicima pokazala je vrlo slabu zastupljenost voća i povrća, masne ribe i integralnih žitarica, te prekomjernu zastupljenost procesiranih namirnica i namirnica koje imaju dug rok trajanja, te namirnica s dodatkom šećera, dok se voda služi samo na zahtjev.

JU Djeca Sarajeva (Foto: Arhiv, Radiosarajevo.ba)

Napominje, međutim, da je upravo na temelju rezultata tog istraživanja, JU Djeca Sarajeva prošle godine, na inicijativu Vijeća roditelja, pokrenula proces izmjene jelovnika (koji se već sada pokazao kao primjer pozitivne prakse) i počinjanje procesa donošenja novih prehrambenih standarda i normativa u vrtiću.

"Trenutni standardi i normativi koji potiču iz 1980-ih godina nisu usklađeni s važećim međunarodnim standardima i za njihovu upotrebu ne postoji odgovarajuća legislativa. Budući da je odgojno-obrazovna ustanova samo nadogradnja porodičnog odgoja, neophodno je u proces uključiti i roditelje kao aktivne partnere u kreiranju zdravih navika i educirati ih u tom pogledu", smatra direktorica JU Djeca Sarajeva.

Inkluzija je proces učenja i odgajanja djece s posebnim potrebama zajedno s djecom koja nemaju takvih potreba.

Budući da se često ističe važnost inkluzije djece s poteškoćama u razvoju već u vrijeme polaska u vrtiće, direktorica kaže da se provedba inkluzije u ustanovi realizira nekoliko godina, s velikim brojem pokazatelja o pozitivnim rezultatima i postignućima.

Međutim, ona naglašava da su to isključivo zasluge zaposlenih odgajatelja i pedagoga koji, osim nekoliko kratkotrajnih projekata u koje su bili uključeni stručnjaci za inkluziju - defektolog i logoped, nisu imali nikakvu drugu stručnu pomoć ili edukaciju za rad s takvom djecom, niti asistente za inkluziju u odgojno-obrazovni proces.

Krov škole Vladimir Nazor (Foto: Arhiv)

Istaknula je i dugogodišnju uspješnu saradnju sa školom Vladimir Nazor, te činjenicu da je od februara ove godine u ustanovi uposlen i psiholog.

"Izdvojila bih primjer dobre saradnje s međunarodnom francuskom školom u Sarajevu (CIFS), SOS društvenim centrom Hermann Gmeiner te vrtićem Bilingual Nursery School" kazala je na kraju intervjua za agenciju Fena direktorica JU Djeca Sarajeva Mirjana Jovanović-Halilović.

Govoreći o saradnji ove ustanove s drugim privatnim predškolskim institucijama u Sarajevu, direktorica kaže da je takva saradnja uspješna s nekoliko privatnih predškolskih ustanova u oblastima kulturne i javne djelatnosti.

Radi se o organizaciji različitih manifestacija i svečanosti, poput Revije kulturno-umjetničkog stvaralaštva predškolskih institucija u Kantonu Sarajevo, manifestacije "Pozdrav proljeću" te drugih društvenih događaja.