"Mladi, posebno mladići, imaju izražene stereotipe u pitanju rodne ravnopravnosti"

Kompletno društvo se mora uključiti u borbu protiv nasilja i kreiranje atmosfere koja promovira nenasilnu komunikaciju i isključuje nasilje u bilo kojem obliku - rečeno je danas u Sarajevu prilikom predstavljanja rezultata početnog istraživanja u srednjim školama u Sarajevu i drugim gradovima BiH i predstavljanja novog obrazovnog programa za promoviranje zdravijih životnih stilova, nenasilja i rodne ravnopravnosti u osnovnim školama.

Regionalna direktorica CARE International Balkans Sumka Bučan je kazala da je u okviru projekta „Inovativni pristupu u prevenciji nasilja i promociji zdravih životnih stilova“ predstavljeno istraživanje koje je rađeno na uzorku od 1.600 mladih ljudi širom BiH, gdje su istraživali stavove o rodnim normama, o zdravlju mladih, kao i njihovom poznavanju teme seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

"Ono što se pokazalo, postoje neke varijacije što se tiče gradova, ali generalno mladi, naročito mladići, imaju jako izražene stereotipe kada je u pitanju rodna ravnopravnost. Nasilje je još uvijek prisutno, kako među mladićima tako i među djevojkama, što je možda neki novi trend", navela je Bučan.

Trending

Potpuna ludnica u Skenderiji: Pogledajte slavlje košarkaša i navijača BiH

Istaknula je da se verbalno nasilje apsolutno ne prepoznaje, a društvene mreže također usložnjavaju situaciju. Kada je u pitanju tema seksualnog i reproduktivnog zdravlja, znanje je na niskom nivou.

"Danas smo ovdje ne samo da predstavnimo istraživanje, nego i da ponudimo neko rješenje, odnosno da predstavimo model edukacije u osnovnim školama, koji je priozašao iz našeg programa mladih koji se implementira u srednjim školama i već pokazuje rezultate", navela je Bučan.

Kaže da će im istraživanje pomoći da se bave onim temama za koje je istraživanje pokazalo da treba određen fokus i da treba "svi zajedno da se uhvatimo u koštac s ovim problemima s kojima se mladi suočavaju".

Navela je da se cijeli pristup zasniva na tome da mladi aktivno učestvuju, da uključuju vršnjačke edukatore i da oni, pored nastavnog osoblja, educiraju i jedni druge.

Zamjenica direktora za saradnju u Ambasadi Švicarske u BiH Chantal Felder je kazala da su mladi u centru pažnje Švicarskog programa za saradnju.

Po njenim riječima, mogućnost da mladi budu jednaki u društvu je samo kada se na isti način odnosimo prema svima - muškarcima, ženama, dječacima i djevojčicama u društvu.

"Zbog toga smo odlučili da podržimo ovaj program Zdravi životni stilovi među mladim ljudima. Smatramo da je jako bitno da CARE International i njihovi partneri rade posebno s mladim muškarcima i dječacima, mjenjajući njihovo ponašanje i način razmišljanja, te dovodeći ih u situaciju da oni doprinesu društvu", navela je Felder.

Dodala je da je još jedan bitan aspekt ovog rada to što se radi direktno sa školama.

"Veoma nam je drago da je ovaj pristup prihvaćen od škola, tako da je obrazovni program već usvojen u srednjim školama u Bosansko-podrinjskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a isto tako je pristup prihvaćen kroz neformalno obrazovanje u RS-u, Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu. Nadamo se da će ubrzo biti prihvaćen i u ostalim dijelovima zemlje", navela je Felder.

Pomoćnica ministra za srednje obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Lamija Husić je kazala da s Institutom za razvoj i populaciju sarađuju više od 10 godina, s kojima su napravili nastavni predmet i nastavni plan i program 'zdravi životni stilovi'. Od 2013. godine program se realizira u osnovnim školama, od petog do devetog razreda.

Husić napominje da je saradnja nastavljena kroz projekt "Inicijativa mladića" u srednjim školama, koji promovira zdrave životne stilove i prevenciju nasilja u školama nad djecom i među djecom.

Kazala je da će rezultati početnog istraživanja, između ostalog, pokazati da li su aktivnosti koje provode dovoljne u sprečavanju nasilja koje je evidentno i koje nije samo probleme Kantona Sarajevo i BiH, nego je globalni problem.

"Ovi rezultati istraživanja će nama trasirati put da vidimo u kojem pravcu dalje možemo i treba da idemo kada je u pitanju prevencija nasilja, u kojem pravcu će se ogledati naša saradnja i s Institutom, ali i u kojem pravcu će Ministarstvo u narednim godinama poduzimati korake kako bismo nasilje, koje je evidentan problem, pokušali svesti na što manju moguću mjeru", navela je Husić.

Program menadžerica u Institutu za populaciju i razvoj Tijana Medvedec je kazala da danas sa svojim partnerima žele razgovarati o potrebi unapređenja programa u oblasti prevecije nasilja.

"Jasno nam je svima da je nasilje u porastu. S druge strane, možda neki mladi ljudi počinju više prepoznavati oblike nasilja koji do sada nisu bili prepoznati kao takvi, kao što je uznemiravanje, posebno vebalno nasilje. Želimo da u našim školama omogućimo više programa prevencije nasilja i da mladi ljudi imaju kontinuiran pristup", navela je Medvedec.

Po njenim riječima, pored škola, jako je važno da se u ove aktivnosti što više uključe roditelji. Kaže da nekada roditelji ne znaju kako da o ovoj temi razgovaraju sa svojom djecom.

"Nisu sami. Institut ima facebook grupu, gdje roditelji mogu da dobiju odgovore na svoja pitanja, da dobiju savjet i da otvorenije razgovaraju sa svojom djecom o ovim temama. Kompletno društvo se mora uključiti u borbu protiv nasilja i kreiranje generalno atmosfere koja promovira nenasilnu komunikaciju i isključuje nasilje u bilo kojem obliku", istaknula je Medvedec.