Menadžment u zdravstvu: Kako do boljeg zdravstvenog sistema u BiH?

U povodu Svjetskog dana srca, a u organizaciji Odjela za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine na čelu sa prof. dr. Senkom Mesihović-Dinarević, danas je u Sarajevu organiziran simpozij "Menadžment u zdravstvu s posebnim osvrtom na kardiovaskularne bolesti".

Piše: Faruk Vele

Ugledni predavači

Predavači na simpozijumu u Akademiji nauka i umjetnosti BiH su bili prof. dr. sci. med. Senka Mesihović-Dinarević, koja je govorila na temu Menadžment u zdravstvu – studija tercijerne zdravstvene ustanove“, prof. dr. Panos Vardas je održala predavanje na temu Menadžment u zdravstvu, prof. dr. Aida Ramić-Čatak je govorila o "ulozi javnog zdravstva u menadžmentu kardiovaskularnih oboljenja“, a prof. dr. Jasmina o "procjenaama troškova kardiovaskularnih oboljenja."

Temom “kritički osvrt na prijedloge reforme finansiranja zdravstvenog sektora u BiH” predstavila se prof. dr. Velma Pijalović.

Naučni simpozij je bio namijenjen relevantnim segmentima društva, to jeste: ministarstvima zdravstva, institutima javnog zdravstva, edukacionim, ekonomskim institucijama, ljekarima, ljekarima porodične medicine, kardiolozima, pedijatrima, internistima, kardiohirurzima, specijalistima socijalne medicine, specijalistima javnog zdravstva specijalistima, studentima, postiplomcima, magistrantima i doktorantima faukulteta medicinskih i ekonomskih nauka, učenicima srednjih medicinskih i ekonomskih škola, kao i svim zainteresovanim za ovu oblast.

Cilj ovog naučnog simpozija je bio razmotriti unapređenje zdravstva u skladu sa smjernicama Europske unije (EU), ukazati na potrebu efikasnijeg menadžementa, nadzora i prevencije kardiovaksularnih bolesti, uz strukovnu promociju sistemskih intervencija, te, posebno, razmotriti kritički osvrt na ekonomske efekte predloženih promjena organizacije i finansiranja zdravstvene zaštite.

Kako je naglašeno, zdravstveni sistemi se razvijaju postepeno, pod utjecajem različitih faktora, od kojih su najvažniji: nacionalna historija i kultura, dominantna politička ideologija, lokalni, geografski i klimatski uvjeti, kao i socio-ekonomski razvoj.

S obzirom na trenutno stanje zdravlja stanovništva u Bosni i Hercegovini, kao i mogućnosti kardiovaskularne medicine, Odbor za kardiovaskularne bolesti, Odjeljenja medicinskih nauka Akdemije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, smatra da je neophodan sistemski pristup nadzora nad kardiovaskularnim bolestima, s ciljem integracije u savremene medicinske tokove, što bi rezultiralo smanjenjem morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti, monitoringom riziko faktora, počevši od fetalnog perioda pa do zrelog doba.

Na simpozijumu je prikazan i model uspješne organizacije i poslovanja zdravstvenog sistema najvulnerabilnije populacije u Bosni i Hercegovini, odnosno Dječije Klinike u Sarajevu, i to u periodu 2003.-2016., kada je kreiran zdravstveni brend, kompetitivan u zemljama Balkana, kao i Evropskom market rada, respektirajući principe dobre liječničke prakse i medicine zasnovane na dokazima.

“Kada institucije mudro ulažu u osoblje, rezultat je zadovoljna i motivirana radna snaga, koja daje visoko kvalitetnu zdravstvenu uslugu pacijentima, institucija koja ispunjava svoju misiju i doprinosi društvu”, istakli su učesnici simpozijuma.

U timu za unapređenje zdravstvenog menadžmenta, potrebno je uključiti sve relevantne segmente u društvu, od: ministarstva zdravlja, javnih zavoda za promociju zdravlja, obrazovnih institucija, ekonomskih institucija, ljekara u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, kliničara, timova porodične medicine, ljekara praktičara, kardiologa, pedijatara, pedijatara kardiologa, s ciljem, kako su dodali, realizacije zaključaka krovnih zdravstvenih institucija u Evropi i svijetu, a prema dobroj liječničkoj praksi i evidence based medicini uz najbolje ekonomske postulate.

Buduća istraživanja

"Uvjereni smo da će zaključci i podaci sa ovog Simpozijuma služiti kao dobra osnova i smjernice za buduća istraživanja koja bi trebala uključivati panel analize uz sudjelovanje većeg broja svih relevantnih subjekata u našoj zemlji kao i zemljama jugoistočne Europe“, naglašeno je.

Inače, Svjetski dan srca je uspostavljan 2000. godine od strane Svjetske Federacije Srca s ciljem edukacije ljudi o kardiovaskularnim bolestima i glavnim metodama prevencije. 

Prema svjetskim statistikama, u zemljama razvoja više od 80 posto rane smrti je uzrokovano kardiovaskularnim bolestima.

Većina njih se može izbjeći kontrolirajući glavne riziko faktora koji uključuju: pušenje, konzumaciju alkohola, visok krvni pritisak, gojaznost, nezdrav način ishrane uz fizičku neaktivnost u cilju sprečavanja nastanka infarkta miokarda i moždanog udara.

Vladine i nevladine organizacije slave ovaj dan organizirajući: simpozije, predavanja, maratone, šetnje, izložbe...

OKVIR - Brojni rizici

Rizici od kardiovaskularnih bolesti su povezani sa indikatorima obrazovanja, ulaganja u infrastrukturu i urbanizaciju, odnosom između različitih varijabli rizika od kardiovaskularnih bolesti i BDP-a, kao i zdravstvenih izdataka.