Međunarodni dan planina: Pomozimo prirodnim ljepoticama, višestruko će nam vratiti

Međunarodni dan planina utemeljen je još 2002. godine, kako bi se istaknuo njihov značaj za prirodu i ljude.

Planine osiguravaju najveću količinu slatke vode, reguliraju klimu i kvalitetu zraka, staništa su četvrtine biljnih i životinjskih vrsta, dok 15 odsto svjetske populacije živi upravo u planinskim područjima.

Ipak, njihova biološka raznolikost ugrožena je zbog klimatskih promjena, neodržive poljoprivrede, iskorištavanja rudnih bogatstava, krčenja šuma, krivolova, prenamjene zemljišta i prekomjerne gradnje. 

Uz prirodne katastrofe, sve to dovodi do krhkog i nestabilnog okruženja za lokalne zajednice.

Stoga je neophodno očuvati njihovu bioraznolikost.

"Brojni navedeni faktori ne ugrožavaju samo jedinstvene prirodne vrijednosti planina, već dovode u pitanje i opstanak lokalnih zajednica u planinskim područjima. Moramo biti svjesni da će se neodržive aktivnosti u prirodi u konačnici uvijek odraziti na ljude, i to najčešće ne na one koji te aktivnosti provode.

Najveće posljedice trpe marginalizirane skupine, poput zajednica u ruralnim planinskim predjelima, koje zbog nedostatka prilika za ekonomski razvoj često napuštaju svoje domove. Zbog toga je jedna od preporuka da se politike specifične za planine, uvrste u nacionalne strategije održivog razvoja", kazao je Marko Pećarević, voditelj programa za zaštićena područja Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).

Planine čine veći dio zaštićenih područja u našoj regiji.

Na konferenciji o utjecaju pandemije COVID-19 na zaštićena područja, koju su 8. decembra organizirali WWF i Parkovi Dinarida, istaknuta je osjetljivost zaštićenih područja u situacijama kada turizam nije moguć.

I dok su neka područja, mahom nacionalni parkovi, uspjeli nadomjestiti prihode zbog masovnih posjeta koji su uslijedili nakon ukidanja mjera i nemogućnosti putovanja u inozemstvo, brojna manja zaštićena područja ostala su bez većeg djela planiranog budžeta.

Otkazivanjem grupnih posjeta i rekreativnih aktivnosti, upravljači i lokalne zajednice ostali su bez prihoda od prodaje ulaznica i iznajmljivanja smještaja.

"Još uvijek je neizvjesno koliko će pandemija trajati i koliko je vremena potrebno da se situacija u zaštićenim područjima normalizira. Ispred parkova, ali i vlada regije, sada je veliki izazov da pronađu mehanizme i načine koji će pomoći da se kriza izazvana pandemijom što lakše prevlada.

U tom smislu planine kao značajne turističke atrakcije, koje pružaju staništa zaštićenim vrstama, uz njihovu održivu valorizaciju mogu biti jedna od poluga koja će aktivirati turizam, odgovorne posjetioce i generirati potrebne prihode kako zaštićenim područjima tako i lokalnoj zajednici”, napominjuo je Zoran Mrdak, izvršni direktor Parkova Dinarida.

Kako je saopćeno iz WWF, upravo planine, koje su simbol Dinarskog luka, osim što imaju izuzetno vodno, šumsko i pejzažno bogatstvo te su staništa brojnim zaštićenim vrstama, pružaju značajne potencijale za stvaranje raznovrsnih ekonomskih aktivnosti za parkove, kroz održivi turizam i poljoprivredu, obrtništvo te mogu unaprijediti razvojne modele zaštićenih područja naše regije.