Medijska pismenost za stariju generaciju: Anto Domazet i ekonomski potencijal digitalizacije

U današnjem nastavku serijala o medijskoj pismenosti za starije osobe, sagovornik nam je Emeritus ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Anto Domazet.

Višegodišnji napori u istraživanju ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini, stanja poslovog tržišta, te konkurentnosti naših preduzeća na međunarodnom tržištu čine ga odličnim sagovornikom o ekonomskim aspektima korištenja interneta među starijim osobama.

Radiosarajevo.ba: Koja su Vaša mišljenja o potencijalima digitalizacije?

Anto Domazet: Prije svega vidim osiguravanje digitalne pismenosti kao funkcionalnije djelovanje svih starijih osoba. Digitalizacijom se olakšava plaćanje računa, dolazak do ličnih dokumenata, plaćanje javnih obaveza i sličnog. Drugo funkcionalno područje je komunikacija sa zdravstvenim uslugama. Socijalna skrb može biti ubrzana digitalnim tehnologijama.

Područje vlastitog izgrađivanja, čitanja, te ulaska u nove vještine može postati jako interesantno i edukativno kroz digitalne medije. Učestvovanje starijih osoba u zdravoj socijalizaciji može biti podržano digitalnim medijama, uzimajući u obzir da su nerijetko usamljeni, bez djece, bez bračnog druga i ostalih.

Čitav razgovor o medijskoj pismenosti za starije osobe je ustvari jedna oda socijalnoj uključenosti za te ljude u Bosni i Hercegovini u kojoj je problem socijalne uključenosti inače generalniji.

Radiosarajevo.ba: Smatrate li da su pogodnosti interneta lako dostupne starijim osobama?

Anto Domazet: Frapiran sam činjenicom da starijim osoba bivaju ponuđeni internet paketi koji čine skoro 5% njihovog mjesečnog dohotka. Mislim da je to jako nepravedno i da moramo raditi na tom velikom zadatku izrađivanja posebnih internet paketa za starije osobe. Mislim da banke, kao agenti u društvenoj odgovornosti, trebaju raditi na ponudi boljih mogućnosti za starije osobe uz vrlo niske troškove. Ogorčeni sam protivnik digitalne trgovine, međutim, prilikom svakog putovanja moram se koristiti digitalnom trgovinom. Tada nesigurno dajem svoje podatke.

View this post on Instagram

A post shared by Radiosarajevo.ba (@radiosarajevo)

Radiosarajevo.ba: Kako bismo aktivnosti obrazovanja starijih osoba o digitalni medijama mogli provoditi decentralizovano?

Anto Domazet: Digitalne tehnologije moraju doći do svake osobe. Preko mjesnih zajednica bismo trebali provjeravati zainteresovanost za takve programe. Nikoga ne bismo trebali natjerati, ali ipak moramo obrazovati ljude o jednakim početnim šansama kroz internet i digitalne medije.

Radiosarajevo.ba: Evropa ide ka digitaliziranom društvu. Koje su Vaša mišljenja o tome?

Anto Domazet: Kada dobijemo digitalni potpis, tek tada ćemo vidjeti koje su prednosti digitalizacije. Danas je nemoguće doći do produženja lične karte, a da ne stojimo u dugim i bučnim redovima. Ne možemo to uraditi iz naših domova tako što šaljemo zahtjev. Prvo trošimo gorivo i stvaramo gužvu. Samim time nepotrebno zagađujemo zrak. Čekamo samo da bismo dobili broj u redu dok gledamo kako stražari moraju osiguravati red u javnim prostorijama. Ti naporni redovi bi mogli biti eliminirani većom zastupljenošću digitalizacije i digitalnim potpisom.

Radiosarajevo: Koliko nam internet može pomoći da prevaziđemo jaz siromaštva, koji je pogotovo primjetan kod starijih ljudi?

Anto Domazet: Internet može pokazati neprevaziđen potencijal da svima ponudimo jednake šanse. Učenicima, studentima, malim biznisima pa i starijim osobama možemo pomoći tako što promovišemo socijalnu inkluziju. Ta socijalna inkluzija je upotpunjena ulaganjem u digitalne medije, te obrazovanjem o njima.

Država koja ne ulaže u digitalnu infrastrukturu, u regulaciju digitalnog poslovanja, pogotovo digitalnog potpisa, institucija za upravljanje digitalnom sferom, te ne promoviše digitalne servise, ne može biti posmatrana kao inkluzivna država. U tom slučaju govorimo o ekstraktivnoj državi koja promoviše političke elite i njihove asocirane tajkune, a ne građane.

Radiosarajevo.ba: Kojim se servisima Vi služite i na kojim ste društvenim mrežama aktivni?

Anto Domazet: Koristim relativno aktivan profil na Facebooku dok je moj Twitter profil, sa druge strane, manje aktivan. Najviše sam orijenitran na pretraživače, te sve platforme koje mi nude pristup knjigama.

Bezgranično velike biblioteke na internetu su način da rješavam svoje svakodnevne probleme, te da ostajem u kontaktu sa akademijom.

Radiosarajevo.ba: Gospodine Domazet, hvala Vam na razgovoru.