Maksić o posljedicama moguće ruske invazije: „Na vjetrometini smo“

Svijet strahuje od moguće invazije Rusije na Ukrajinu, što je zaoštrilo odnose globalnih sila, prije svega Washingtona i Moksve koji se bliže hladnoratovskoj razini.

Bojazan od moguće skore invazije na Ukrajinu užarila jeovog vikenda telefonske linije između Zapada i Moskve. U još jednom pokušaju pronalaženja diplomatskog rješenja s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom jučer su razgovarali i američki i francuski predsjednik, Joe Biden i Emmanuel Macron. Zasad pomaka nema.

Sjedinjene Države u nedjelju su poručile da je diplomatski put rješenja za ukrajinsku krizu i dalje otvoren, no da je opasnost od ruske invazije dovoljno velika za odluku o povlačenju američkih diplomata iz Kijeva.

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

Američki državni sekretar Antony Blinken je rekao da je rizik od ruske vojne akcije u Ukrajini visok i opravdava odluku o povlačenju većine osoblja američke ambasade u Kijevu, prenio HRT.

Profesor međunarodnih odnosa iz Sarajeva, prof. dr. Adis Maksić, inače vanredni profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch napominje kako „ruska invazija na Ukrajinu još uvijek nije neminovna“.

Zašto smo bliže konfliktu?

„Ma šta nam govorili iz Washingtona, situacija sama po sebi ne nameće invaziju kao sve što je preostalo. Svi dosadašnji potezi, uključujući vojne vježbe i gomilanje trupa, napravljeni su s ciljem ojačavanja pregovaračkih pozicija. Ono zbog čega danas jesmo bliže konfliktu nego prije par mjesci jeste inercija koju je ovaj politički sukob u međuvremenu stekao. Putin više ne može ići nazad a da ne izvojeva konkretne ustupke, a sa Zapada nema znakova da će se to i desiti“, govori Maksić za Radiosarajevo.ba.

S druge strane, kaže Maksić, cijena potpune okupacije Ukrajine bi za Rusiju bila previsoka.

„Tako da vjerujem da se planovi u Kremlju odnose prvenstveno na invaziju koja bi dodatno teritorijalno rasparčala Ukrajinu. To bi značilo zauzimanje teritorija istočno od Dnjepra, odnosno direktno preuzimanje Donbasa, i ulazak u šire područje na istoku koje Rusi nazivaju "Novorusija". Teritorijalno komadanje je već oproban recept koji je Rusija primjenila u Gruziji 2008. godine, još jednoj post-sovjetskoj zemlji aspiranti za članstvo u NATO savez“, pojašanjava profesor Maksić.

Dvije iluzije

Prema riječima sarajevskog profesora, politike koje su dovele do ove situacije su ustvari sukob dvije iluzije i konflikt se ne može smiriti bez razbijanja istih.

„Ruska je iluzija da će biti sigurnija ako rasparča susjedne zemlje. Iluzija Zapada nije ništa manja. Zapadne zemlje ne mogu određivati Rusima kako da posmatraju svoju bezbjednost. Strah od NATO saveza nije Putinova konstrukcija, već sentiment većine Rusa koji ima duboke historijske korijene. Ako zaista žele stabilnost, članice NATO-a moraju taj sentiment uvažiti i razgovarati o sigurnosnim garancijama. Današnji svijet je multipolaran, a gepolitička stabilnost u takvom svijetu ovisi o volji globalnih sila da razgovaraju o sferama uticaja“, upozorava sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Po Maksiću, takav pristup bi, također, pomogao NATO savezu da očuva unutrašnju koherentnost.

„Umjesto ovoga, Bajdenov pogled na Rusiju je obojen moralnim kategorijama i imperativom beskompromisnog "containmenta" (sputavanja, obuzdavanja). Upravo je to, a ne neka strukturalna neminovnost, jedan od razloga zašto je ruska invazija na istočne dijelove Ukrajine sve izvjesnija“, kaže Maksić.

Nova gvozdena zavjesa

Ako se ona desi, zaključuje Maksić, svjedočit ćemo formiranju nove gvozdene zavjese, i eskalaciji novih proxy sukoba između globalnih sila koji će da podsjecaju na one hladnoratovske.

„Iako nas region nije centralni front ovog sukoba, on jeste trusno područje koje bi time prešlo iz trenutne akutne krize i nadmetanja NATO-a i Rusije u trajniju destabilizaciju. Za vrijeme hladnog rata, Jugoslavija je štitila narode na ovom prostoru od lomljenja pod sudarom globalnih uticaja, a danas smo izloženi vjetrometini“, rekao je Maksić za Radiosarajevo.ba.