Mak Dizdar: Bosna da prostiš jedna zemlja imade

Ovog mjeseca se navršavaju tačno 104 godine od rođenja Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika.

Bosnu je definirao stećcima u svojim kapitalnim djelima Kameni spavač i Modra rijeka koja se ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke poezije prošlog stoljeća. Sastavio je sliku svijeta kojeg odavno nema, a osnova na kojoj ga je izgradio su stari bosanski tekstovi.

Osnovnu školu je završio u Stocu, nakon čega odlazi u Sarajevo. Počinje pisati za novine i časopis Gajret, koje uređuje njegov stariji brat Hamid. Nakon rata, kojeg je dijelom proveo u ilegali, ostaje vezan uz novine kao urednik lista Oslobođenje, a onda se profesionalno posvećuje književnosti te uređuje časopis Život.

Trending

Eldina Ahmić dobila kćerku sa zvijezdom Tottenhama

Cjelina Dizdarovog pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive zaključne, krunske zbirke Kameni spavač. Zbirka Kameni spavač ima historijsku vizuru jer pjesnik gleda svijet kroz vizuru srednjovjekovnog čovjeka. Cijela knjiga je težnja da se probudi spavač pod stećkom, pisana je arhaičnim jezikom, jezikom epitafa.

Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa (Slovo o čovjeku, Slovo o nebu,Slovo o zemlji, Slovo o slovu). Dizdareva Bosna je definirana stećcima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njenoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna. Bosni je, kaže pjesnik u komentaru "bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka".

Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku Modra rijeka, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala "evropskom pjesmom".

U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti. Preminuo je 14. jula 1971. godine.

Djela: Okrutnosti kruga (1960), Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Kameni spavač (1966), Modra rijeka (1971).

U sjećanje generacija posebno je urezano sjećanje na Makov Zapis o zemlji iz Kamenog spavača koji odgovara svim "vrlim pitcima" o prošlosti, sadašnjosti, ali i o budućnosti bosanskog čovjeka, kako onima u prošlosti, tako i onima danas...

Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:
A tko je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta
Odakle je
Kuda je
Ta
Bosna
Rekti.

A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš jedna zemlja imade
I posna
I bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna.