Majke Srebrenice traže ukidanje nagrade ovogodišnjem književnom Nobelovcu

Žalosno je i, za nas majke Srebrenice, vrlo razočaravujuće i šokantno da je Komitet Kraljevske švedske akademije nauka donio odluku kojom je Nobelovu nagradu dodijelio književniku Peteru Handkeu, koji je negirao genocid u Srebrenici i koji je u periodu 1992-1995. opravdavao ratne zločine u Bosni i Hercegovine i stajao u zaštitu njihovih izvršilaca, izjavila je Munira Subašić iz Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa.

Ovogodišnji književni Nobelovac: Muslimani sami iscenirali svoje pokolje u Sarajevu

Ovogodišji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

"Mi majke Srebrenice smo vrlo razočarane zbog vijesti da je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, koji je otvoreno negirao genocid u Srebrenici, koji je priznao jedan međunarodni sud, a zna se da se tamo dogodio genocid. Žalosno je da je ovako važna nagrada dodijeljena negatoru genocida u Srebrenici, kada svi znaju šta se dogodilo u Srebrenici", rekla je Subašić.

Džaferović o Nobelovoj nagradi za Handkea: Izgubljen moralni kompas

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović smatra skandaloznom i sramnom odluku Komiteta Kraljevske švedske akademije nauka o dodjeli Nobelove nagrade književniku Peteru Handkeu, koji je u periodu 1992.-1995. opravdavao ratne zločine u Bosni i Hercegovine i stajao u zaštitu njihovih izvršilaca.

Istakla je da je Komitet Kraljevske švedske akademije nauka "napravio cirkus od sebe" zbog odluke da Nobelovu nagradu dodijeli Handkeu.

"Ovom odlukom su poslali poruku drugima da mogu dobiti razne nagrade i priznanja bez obzira šta su sve radili u prošlosti. Vrlo je nemoralno i neozbiljno da su bez ikakvih provjera donijeli ovu odluku. Trebali su znati ko je ovaj čovjek. Ovo je negator genocida u Srebrenici. Ovom odlukom su i nas majke Srebrenice, koje smo izgubile svoje sinove, muževe, braću, još jednom uvrijedili i povrijedili u srce", kazala je Subašić.

Pozvala je Komitet Kraljevske švedske akademije nauka da što prije donese novu odluku i Handkeu oduzme nagradu kako bi povratio svoj ugled i čast.

"Ova odluka je sramotna i vrlo loša poruka za sve ljude. Morali bi znati da su odlukom da nagradu dodijele negatoru genocida uvrijedili mnoge ljude i nanijeli štetu i ugledu ovog Komiteta za dodjelu nagrade. Zato, pozivamo taj Komitet da hitno promijeni odluku i oduzme nagradu Handkeu. Tako bi pokazali da su ispravili svoju veliku grešku. Nadam se da tamo sjede ozbiljni i moralni ljudi koji će uvažiti naš zahtjev. Mi ćemo se nastaviti boriti za istinu o Srebrenici", rekla je Subašić.

Olga Tokarczuk i Peter Handke dobitnici Nobelove nagrade za književnost

Dobitnicom Nobelove nagrada za književnost za 2018. godinu proglašena je poljska književnica Olga Tokarczuk, dok je nagrada za 2019. pripala austrijskom piscu Peteru Handkeu, objavila je Švedska akademija. Tokarczuk je nagradu dobila zbog "narativne mašte koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prelazak granica kao oblik života".

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Handke je u medije dospio početkom 1996. godine nakon objavljivanja kontroverznog djela "Jedno zimsko putovanje ka rijekama Dunavu, Savi, Moravi i Drini ili pravda za Srbiju". Kako su mediji prenijeli, Handke tvrdi da u tom djelu koristi sofisticiraniji izbor riječi za prikaz događanja nego što se po njemu događalo općenito u medijima.

Britanski "The Guardian" je u aprilu 1999. godine objavio članak "Stand up if you support the Serbs" ("Ustanite ako podržavate Srbe"), u kojem piše o Handkeovim stavovima o dešavanjima u bivšoj Jugoslaviji i ratu u Bosni i Hercegovini.

On je u martu 2004. godine zajedno s kanadskim piscem Robertom Dicksonom potpisao apel koji poziva na odbranu Slobodana Miloševića, a iste godine je bivšeg srbijanskog predsjednika posjetio u zatvoru u Haagu.

Danas je austrijski književnik proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu zbog, kako je navedeno u obrazloženju Švedske akademije "jezičke inovativnosti kroz pisanu riječ koja opisuje ljudsku marginalizaciju i unikatnost življenja".