Let iznad staroga kraljevskoga grada: Bobovac u proljeće iz zraka (VIDEO)

Nekada sjedište bosanskih vladara, kraljevski grad Bobovac, danas sa samo nekoliko svojih zidina svjedoči o jednom vremenu i narodima koji su živjeli na ovim prostorima. 

Posjetiti ovo mjesto posebno je iskustvo, a još je ljepše pogledati ga iz zraka. 

Proljetne boje, aprilsko sunce, priroda i historija čine da to bude zbilja poseban doživljaj. 

Bobovac se pominje u 4. i 5. stoljeću kada su na tim prostorima bili Iliri i sagradili prvo stambeno naselje - dvor na površini od 25-30 metara. Dolaskom dinastije Kotromanić ovdje se proširuje kraljevski grad Bobovac na površinu od 1.100 metara. 

Njegova gradnja trajala je oko 100 godina, od 1. 350. do oko 1450. Do sjedišta bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva i sve do prestanka bosanske samostalnosti osmanlijskim osvajanjem vodi živopisna cesta preko brda i šuma. 

Prostranstvo prirodnih ljepota i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne uzdiže se na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.

Bobovac danas posjećuju turisti iz svih dijelova svijeta, različitih interesiranja.

U današnjem mauzoleju su od 1959. do 1967. rađena arheološka istraživanja. U kraljevskom mauzoleju na Bobovcu pronađeno je devet skeleta u pet grobnica. Tu su bili sahranjeni kraljevi Stjepan Dabiša, Stjepan Ostoja, Stjepan Ostojić, Tvrtko II i Stjepan Tomaš. S njima je vjerovatno bio sahranjen i posljednji bosanski kralj, Stjepan Tomašević, čiji su ostaci bili preneseni iz Jajca. Od deveta skeleta, samo jedan pripada ženskoj osobi, koja je sahranjena pored Tvrtka II. Pretpostavlja se da pripada supruzi Tvrtka II, kraljici Doroteji Gorjanskoj. Između grobova kralja Tvrtka II i groba žene za koju se pretpostavlja da je kraljica Doroteja Gorjanska nalazi se dječji grob, za kojeg se pretpostavlja da pripada djetetu Tvrtka II i Doroteje Gorjanske.

Otputujte nakratko u prošlost i pogledajte video koji je za Radiosarajevo.ba priredio Dron.ba (www.dron.ba)