Lavić: Borimo se za Bosnu građana kojima neće upravljati kriminalizirane oligarhije

U izdanju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ovih dana je izašla nova knjiga prof. dr. Senadina Lavića pod naslovom "Diskurs o bosanstvu".

Piše: Faruk Vele 

Ovo djelo profesora Fakulteta političkih nauka i bivšeg dugogodišnjeg predsjednika BZK "Preporod", rezultat je višegodišnjih istraživanja, ispitivanja, analiza, deskripcija i empirijskih suočavanja s povijesnom zbiljom današnje Bosne.

Potisnutost Bosne

"Prva činjenica koja mi je zaokupila pažnju bila je potisnutost Bosne i bosanskog diskursa u nametnutoj dominaciji etnopolitike na svim razinama njezinog kulturno-povijesnog svijeta života, a to je bitno uticalo na identitet građana i generacija ljudi. Građani Bosne reducirani su na etničko-religijsko postojanje, na “plemena” koje vode hrabri lideri i sveštenici, njihova individualnost i posebnost je poništena i oni mogu biti samo članovi društvenih grupa kakve su etnija i religijska zajednica. Građani se moraju osloboditi kroz znanje i aktivno političko djelovanje, a ne trebaju čekati da im neko donese bolji život u slobodi dostojan čovjeka", istakao je Lavić u izjavi za Radiosarajevo.ba.

Druga činjenica koja je pokrenula ovaj rad, dodao je profesor Lavić, ogledala u sljedećem:

"Mi ne  posjedujemo izgrađen vokabular koji bi bio primjeren našem aktualnom vremenu na nivou Evrope i SAD, a koji se tiče pojmovlja koje se koristi u sociologiji, politologiji, antropologiji, etnologiji, kulturnim studijama, državnoj administraciji, medijima i svakodnevnom životu. To svjedoči o našem zaostajanju za savremenim znanjima i vokabularima, a bez toga se ne možemo nositi s profaniziranom zbiljom u kojoj nacionalisti, rasisti, šovinisti, vjerski fundamentalisti i kriminalci određuju sudbinu miliona ljudi", dodao je.

Prema njegovim riječima, etnopolitika je, nažalost, nametnula obmanjujući narativ kojim se nameće pripovijest da su narodi suvereni i da je država drugo bitna po pitanju suvereniteta.

"Tako se onda nameće sporna priča o konstitutivnosti naroda i konsocijaciji, a potiskuje se bilo kakva pomisao o građanima kao nosiocima suvereniteta i demokratskog poretka. Nedostaje ravnopravnost građana na cijeloj teritoriji države!", ističe Lavić.

Podsjeća da su kroz povijest postojali mnogi ljudi  koji su mislili Bosnu, borili se za nju i zalagali se za bosanski državni (nacionalni) identitet i bilo bi neodgovorno i neljudski ne nastaviti njihov rad.

Ban Kulin i Mak Dizdar 

I oni su, također, bili inspiracija za nastanak ovog djela.

"Prije svega mislim na ljude od najstarijih vremena do danas kakvi su, naprimjer, ban Kulin, Stephan II Kotromanić, Tvrtko I Kotromanić, Juraj Dragišić, Gazi Husrev-beg, Husein-beg Gradaščević, Matija Divković, Graga Martić, Ivan Frano Jukić, Anto Knežević, Memed-beg Kapetanović Ljubušak, Safvet-beg Bašagić, Husein Ćišić, Enver Redžić, Nedim Filipović, Avdo Sućeska, Muhamed Filipović, Avdo Humo, Smail Balić, Mustafa Imamović, Mak Dizdar i mnogi drugi do našeg doba koje je obilježila generacija branitelja bosanske nezavisnosti 1990-ih godina. O njima trebamo misliti i od njih trebamo učiti radi gradnje bosanske budućnosti u građanskom društvu i demokratskoj sekularnoj državi Bosni, državi slobodnih građana kojima neće moći upravljati kriminalizirane političke oligarhije poluobrazovanih i pohlepnih kreatura", zaključio je Lavić.