Lavić: Proglašenje autonomije jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne

Jedan od najvažnijih datuma u bosanskohercegovačkoj historiji jeste svakako 12. septembar 1831. godine kada je u Sarajevu proglašena autonomija Bosne u sklopu Osmanskog carstva.

Ovim značajnim povodom sutra će na redovnoj sesiji Kruga 99 u online formatu, a o temi "Istrajnost u borbi: od Kraljevine, autonomije, Republike do bosanske nacije", kao uvodničar govoriti prof. dr. Senadin Lavić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Lavić kaže da većina Bosanaca zaboravlja na taj važni datum i da je pažnja koncentrirana na 20. stoljeće ili na događaje između Prvog i Drugog svjetskog rata. Ali to, veli, nije i ne smije biti slučaj sa bosanskohercegovačkim intelektualcima kojima je važno sve bosansko i ono što je vezano za državnost Bosne.

"Prateći povijesno uzdizanje Bosne kao političke forme od srednjovjekovne banovine i kraljevine, sandžaka i beglerbegluka, do Republike i nezavisne države, možemo reći da je Pokret za autonomiju Bosne koji je vodio Husein Gradaščević potpuni izraz svijesti bosanskog političkog naroda o sebi kao subjektu vlastite povijesti, sasvim u povezanosti s evropskom epohom nacija. U Carevoj džamiji u Sarajevu 12. septembra 1831. godine, Gradaščević je formalno proglasio autonomiju Bosne u sklopu Osmanskog sultanata. Bosanskim ajanima je bilo važno da im se ne diraju posjednička prava i da oni sami sebi biraju vezira, a posebno da se ne diraju bosanske nahije s desne strane Drine", ističe Lavić.

Podsjeća kako su Osmanlije taj Pokret u krvi ugušili i obezglavili bošnjački narod sljedećih sto i pedeset godina!

"Omer-paša Latas je godinu dana ubijao najmoćnije bosanske ajane i uglednike. U tome je djelomično odgovor zašto su Bošnjaci posustali u 20. stoljeću. Naime, njihovo političko biće koje se stvaralo stoljećima od 16. do 19. stoljeća uništeno je između 1832. i 1850. To ne bi smjeli nikada zaboraviti!", poručio je Lavić.

Podsjetimo, na današnji dan, 12. 9. 1831. u Sarajevu je formalno proglašena autonomija Bosne. To je jedan od velikih i važnih datuma u historiji Bosne, naročito povijesti njene državnosti - čime je pokazano da u Bosni postoji svijest o svojoj državi, podsjećaju historičari.

Godine 1831. diže se veliki ustanak Bošnjaka za autonomiju Bosne na čijem je čelu bio Husein-kapetan Gradaščević poznat kao Zmaj od Bosne. Te iste godine bosanska vojska, predvođena Gradaščevićem, osvaja Travnik i zarobljava vezira. Zatim s više od 25.000 vojnika nanosi poraz osmanlijskoj vojsci na Kosovu, a 12. septembra 1831. godine u Sarajevu i zvanično proglašava autonomiju Bosne. To je praktično značilo punu nezavisnost Bosne.

Sultan potom uspijeva unijeti neslogu među Bošnjake među kojima nalazi izdajnike i šalje veliki vojni kontingent na Sarajevo, pa bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. godine.

Pokret za autonomiju, odnosno punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. godine, dok prije toga 1836. godine nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže ustanak koji guše vojne trupe iz Anadolije.