Kuroševa povelja usvojena kao prvi pisani dokument o ljudskim pravima na sjednici UNESCO-a

Kuroševa povelja usvojena je kao prvi pisani dokument o ljudskim pravima na svijetu 6. novembra ove godine na 43. Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Samarkandu.

Na temelju ove odluke, UNESCO je obavezan jačati učenja ove povelje u svojim obrazovnim, kulturnim i programima ljudskih prava.

Piše: dr. Abuzar Ebrahimi Torkaman

Trending

Stanari Alipašinog Polja upozoravaju na osobu koja danima krade po haustorima?

Petsto godina prije rođenja Isa Mesiha, poslanika ljubaznosti i dobrote, slavni naziv Spasitelja prvi je put primijenjen na Kuroša Velikog.

Kuroš je osnivač države u najširem smislu te riječi u iranskoj povijesti, a Perzijsko Carstvo osnovano je kao rezultat njegovih napora.

Postoji Kuroševa ploča, zapravo njegova povelja, napisana drevnim pismom, u kojoj se spominje poštovanje prava naroda, religija i manjina te se ljudima daju slobode. Stoga su uspostava velikog Perzijskog carstva i pažnja posvećena ljudskim pravima Kuroševo najveće postignuće.

Dok su ljudska prava u njihovom današnjem smislu u fokusu pažnje u svijetu od 18. stoljeća, Kuroš im je posvećivao pažnju petsto godina prije rođenja Isa Mesiha. Iako se koncept ljudskih prava razvio posljednjih godina i sa znanstvenog aspekta je u fokusu pažnje, nažalost, u praksi se u mnogim slučajevima krši, i upravo to je pitanje privuklo pažnju UNESCO-a na jedan drevni model.

Kuroševa povelja je glinena ploča koja je nakon hiljada godina stigla do nas i važna je poruka za današnje čovječanstvo. Napisana je 538. godine prije Isa Mesiha po Kuroševom nalogu. Najvažnija vrlina ove ploče je njezin fokus na mir i poštovanje religija. Ova povelja se čuva u Britanskom muzeju i sastoji se od 20 redaka.

Dio ove povelje glasi:

''Sada kada sam preuzeo krunu monarhije Irana i Babilona i zemalja četiriju strana svijeta uz pomoć Mazde, izjavljujem da ću sve dok budem živ i Mazda mi omogući kraljevstvo, poštovati religiju, običaje i tradicije naroda čiji sam kralj i neću dopustiti svojim vladarima i podređenima da preziru ili vrijeđaju religiju, običaje i tradicije naroda čiji sam kralj ili drugih naroda. Od danas, kada sam preuzeo krunu monarhije, sve dok budem živ i Mazda mi omogući kraljevstvo, nikada neću nametnuti svoju monarhiju nijednom narodu i svaki narod je slobodan prihvatiti me kao svog monarha ili ne, a ako me ne želi nazvati svojim kraljem, neću ratovati da bih vladao nad tim narodom.''

Također, u drugim dijelovima Kurošove povelje piše: "Sve dok budem kralj Perzije, neću dopustiti nikome da tlači drugoga, a ako je neko ugnjetavan, oduzet ću njegovo pravo od tlačitelja i dati mu ga, a tlačitelja ću kazniti. Danas izjavljujem da je svako slobodan prakticirati bilo koju religiju koju želi, živjeti na bilo kojem mjestu koje želi, odabrati bilo koji posao koji mu se sviđa i trošiti svoju imovinu na bilo koji način koji želi. Pod uvjetom da ne šteti pravima drugih. Ukinuo sam ropstvo i neću dopustiti da se muškarci i žene prodaju kao robovi i sluškinje, a običaj ropstva mora se potpuno ukinuti u svijetu."

Povelja o ljudskim pravima Kuroša Velikog nije samo povijesni dokument, već i učenja koja su i dalje utjecajna u modernom svijetu. Koncepti poput vjerskih sloboda, jednakih prava za različite narode i poštovanja ljudskih prava jasno se vide u ovoj povelji. Ova povelja napravila je prvi korak prema oblikovanju načela ljudskih prava na globalnoj razini i jasno pokazala da je Kuroš Veliki poznat kao vođa s naprednim i humanim pogledima.

Ono što je najočitije u ovoj povelji jest mudrost. Učinci mudrosti jasno su vidljivi u ovoj povelji i danas također čovječanstvo se treba vratiti takvoj mudrosti. Kuroš je pokušao donijeti mir i ljudska prava ljudima današnjice, a danas čovječanstvo također treba pokušati zaustaviti rašireno kršenje ljudskih prava i pridržavati se Kuroševih mudrih učenja.

** 
Autor je ambasador Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini