Kurban-bajram: Simbol žrtvovanja svega prolaznog

To je najznačajniji islamski blagdan koji dolazi u mjesecu zul-hidždžetu, dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama.

Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen na Ibrahimovu odanost Bogu. Najčešće se za kurban žrtvuje ovan, a kurbansko meso se dijeli familiji, siromašnima, prijateljima, te onima kojima je to najviše potrebno. 

Kurban-bajram se još naziva i Hadžijski bajram jer muslimani odlaze na hadž. Prema šerijatskim propisima hadž je jedan od pet islamskih temelja, a on znači: hodočastiti Meku i izvršiti obilazak K'abe, ubrzano hodati i trčati između Safe i Merve, boraviti na Arefatu i obaviti ostale hadžske obrede. 

Danas su se hodočasnici okupili na brdu Arefat, nedaleko od Mekke, a nakon toga su na Mini gađati šejtana kamenom, potom obavljaju tavvaf oko Kabe. Božiji poslanik Muhammed.a.s. je na Arefatu održao posljednju hutbu, propovijed, prije 14 stoljeća. 

Stoga, dvije su radosti ovog blagdana. Prva radost je žrtvovanje kurbana, a ovim djelima muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, te ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima. 

Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije približavaju Allahu dž.š. i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu. 

Blagdani bajrama su prilika da se pojasne poruke islama, da se pokaže otvorenost i tolerancija Islama, poziv i potreba za suživotom, poštivanjem i uvažavanjem drugog i drukčijeg. 

Tako će u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu, na Balkanu centralne svečanosti biti obavljene u džamijama u glavnim gradovima. 

Centralna bajramska svečanost bit će održana u Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj džamiji. Bajram namaz će imamiti i bajramsku hutbu održati reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. 

Vrijeme bajram namaza je u 7,00 sati.