Veličković: Izostao je doprinos stručne i naučne zajednice

Prema dosadašnjim informacija, reforma obrazovanja dovest će do spajanja pa i zatvaranja određenih škola u Kantonu Sarajevo, što je najavljivano i prije dvije godine.

Na taj način doći će do povećanje broja djece u razredima što će donijeti uštede tokom provođenja mjera racionalizacije.

Profesor sa Filozofskog fakulteta i glavni urednik Magazina za pravednije obrazovanje Školegijum Nenad Veličković je bio jedini koji je reagirao na donošenje ovog Zakona za koji je smatrao da ne treba biti usvojen zato što je kompliciran, isprepisivan i da mnogi ključni pojmovi nisu objašnjeni.

"Stil je nejasan, pa stoga pravno neupotrebljiv, jer je izostao doprinos stručne i naučne zajednice, jer je obrazloženje opravdanosti nepotpuno, kao što ni ponuđena rješenja nisu obrazložena. Tada bi uloga sindikata bila takva da nije štitio interese nastavnika koji su u Prijedlogu dobili ponižavajući tretman, jer se Prijedlog nije bavio kvalitetom nego raspodjelom moći u obrazovanju i jer je sačinjen bez svijesti o specifičnostima osnovnog odgoja i obrazovanja i njegovoj važnosti u savremenom društvu", napisao je Veličković.

Profesor Veličković je u sedamnaest nastavaka pisao predsjedavajućoj Skupštine KS-a Ani Babić, analizirajući Prijedloge zakona, te navodeći kako se razlozi zbog kojih nisu smjeli usvojiti ovaj Zakon mogu razvrstati u tri grupe:

1. niske jezičke kompetencije tekstopisca Zakona,
2. nekvalitetan proces donošenja Zakona,
3. ideološka netransparentnost i nedovršivost ponuđenih zakonskih rješenja.

Veličković je detaljno analizirao Prijedloge ovih zakona, navodeći pojedine dijelove Prijedloga kao plagijate, te je upozorio na slabu javnu raspravu prije donošenja Zakona, kao i kratak rok za zastupnike da predlože amandmane, navodeći kako su ukupno dostavljena 84 amandmana za koja se može reći kako poboljšavaju tekst Zakona, ali u sitnicama i detaljima.

Već ranije je Veličković skretao pažnju na to da obrazovni sistem preopterećuje učenike, ali da je kao najjači odgovor protiv uvođenja reforme obrazovanja bila norma nastavnika.

Ipak, na jučerašnjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo sa 20 glasova za i devet protiv, Skupština je odlučila da će u srednjem i osnovnom obrazovnom sistemu u ovom kantonu doći do reforme. 

Protiv usvajanja Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, te Zakona o srednjem obrazovanju glasali su predstavnici opozicionih stranaka, ali ipak to nije bilo dovoljno, a nisu usvojeni ni ponuđeni amandmani: deset zastupnice Segemedine Srne Bajramović, te zastupnika Marića i Delalića, stoga će u narednom periodu doći do velikih promjena u obrazovnom sistemu KS-a.

Ovom reformom u obrazovni sistem bit će unesene brojne novine poput uvođenja školskih područja osnovnih škola, eksterne provjere znanja u 3, 6.  i 9. razredu osnovne škole, ali i na kraju srednje škole, te uvođenje posebnog usmjeravanja upisne politike i njenog prilagođavanja tržištu rada, kada je riječ o srednjim školama.

Veličković smatra kako eksternu maturu nije moguće provesti u skladu s kurikularnom reformom, jer ona još nije definirala odgovarajuće ishode, a ako se provede, bit će potrebno donijeti potpuno novi zakon.

Prijedlozima zakona predviđeno je i da srednjoškolci u ovom kantonu dobiju veću praktičnu nastavu, kao i to da odmah u prvom razredu biraju izborna područja među kojima je ponuđena samo vjeronauka i još jedan alternativni predmet.

Zakonska rješenja predviđaju i uvjete zapošljavanja novog nastavnog kadra i direktora škola, kao i uvjete za razrješenje osoba s direktorskih dužnosti.

Kako je naveo ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvir Kazazović, školske odbore u osnovnim i srednjim školama činit će četiri člana, što je preuzeto iz okvirnog zakona o obrazovanju, po jedan predstavnik Ministarstva, općine ili Grada, zaposlenih i roditelja. Mandat direktora u školskim ustanovama bit će ograničen na dva uzastopna mandata zbog čega se smatra da će ovakvom strukturom biti osigurana depolitizacija škola jer se u odborima neće moći naći nijedan politički angažirani član. Također, na ovaj se način izbjeglo preglasavanje i potencijalna prevaga u radu školskih odbora.

Kao jednu od novina koje se uvode ovim Zakonom, ministar Kazazović je istaknuo mreže škola koje objašnjava kao akt koji će donijeti Vlada KS-a uz saglasnost lokalnih zajednica preko kojeg će se moći pratiti upisna područja, te imati uvid u broj upisanih učenika.

"Također i kod planiranja novih škola mora se znati objektivna potreba za tim. Ovim Vladinim aktom mogu se pratiti upisna područja lokalnih zajednica i urediti svi segmenti nastavnog procesa, od rasporeda nastave, broja razreda, nastavnog osoblja i slično", naveo je Kazazović.

Veličković navodi kako u Zakonu nije definirano šta predstavlja mreža škola, već šta ona obuhvata, te navodi kako predlagač Zakona nije naveo zbog čega je potrebna mreža škola, te dodaje da je to objašnjeno u ranijem pismu premijeru u kojem se navodilo ukidanje „matičnih“ i pretvaranje u područne svih škola koje imaju mali broj učenika. 

"Izvršiti spajanje (fuziju) svih osnovnih škola koje ne ispunjavaju uvjete utvrđene standardom (min. 18 odjeljenja). Na taj način se smanjuje administracija i dva menadžmenta spajaju u jedan. Osim toga, udruživanjem odjeljenja s malim brojem učenika u ovim školama pojavljuje se višak nastavnog 14", stoji u dopisu premijera Konakovića Sindikatu od 9. maja 2015. godine.

Također, ovim zakonima propisuje se da je jedan od ciljeva obrazovanja razvijanje državotvorne svijesti i patriotizma kod djece, a definiciju patriotizma u ovom Zakonu Veličković smatra "traljavo kopiranom s Wikipedije".

Patriotizam je izraz koji u najširem smislu označava pozitivan odnos pojedinaca ili grupa prema svojoj "domovini" i emocionalnu privrženost svom narodu, navodi se u tekstu Zakona.

Podsjećamo, Europska komisija protiv rasizma i netolerancije pri Vijeću Europe je u svom trećem izvještaju o BiH upozorila na segregaciju obrazovanja u našoj zemlji, te upozorila bh. vlasti na uklanjanje svih etničkih i religijskih simbola iz obrazovnih institucija kako bi se osiguralo inkluzivno i nediskriminirajuće okruženje za učenje u svim školama.

"Ministarstvo za pravdu potvrdilo je da Prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju je propis kojim se ne povređuju prava zaštićena Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugim međunarodnim konvencijama kojima se štite ljudska prava", navodi Veličković u svom tekstu odgovor Ministarstva kao jedne od institucija koje su tokom javne rasprave koja je trajala osam mjeseci trajao proces čitanja i usaglašavanja primjedbi na Zakon.

Veličković je napomenuo kako Zakon svakako ignorira prava na obrazovanje djece na maternjem srpskom, hrvatskom ili ostalim jezicima u BiH.

Premijer Vlade KS-a Elmedin Konaković prethodno je povukao ove Prijedloge sa sjednice, nakon čega je održan radni sastanak sa zastupnicima Skupštine, predstavnicima roditelja, direktora, sindikata, građana i medija, te je na početku naredne sjednice istaknuo kako Zakon mora biti donesen do 26. aprila ili 10. maja nakon čega bi se tekst Zakona trebao modificirati zbog spornih grešaka koje su predočene Vladi KS-a.