Konji iz BiH ne mogu u EU ni na takmičenja

Osim što domaći sportisti ne mogu ići na međunarodna takmičenja, u BiH ne dolaze takmičari iz zemalja Evropske unije, jer se nakon ulaska u BiH ne bi mogli vratiti u svoju zemlju.

"Da bi kopitari mogli ući na područje EU država porijekla se mora nalaziti u spisku trećih zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz živih kopitara i njihovog sjemena i embriona, a koja je propisana Odlukom Komisije EU iz 2004. godine. U ovom trenutku BiH se ne nalazi na navedenom spisku i stoga uvoz kopitara iz BiH nije dozvoljen. Ovo se ne odnosi samo na kopitare porijeklom iz BiH nego i na sve druge kopitare koji bi ušli u BiH iz država EU, a koji se ne bi zbog navedenih propisa mogli vratiti u EU", kažu u Kancelariji za veterinastvo BiH.

Neophodno ispuniti uslove EU

Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije izjavio je za Anadolu Agency (AA), da se ovakva situacija može promijeniti nakon što BiH ispuni sve propisane uslove EU koje se odnose na označavanje kopitara, zdravstveni status i zdravstvene uslove prilikom stavljanja u promet kopitara i dokaže njihovu implementaciju prema Evropskoj Komisiji nakon čega bi inspekcija Kancelarije za hranu i veterinarstvo EU (FVO) izvršila kontrolu ispunjenosti traženih uslova.

Ukoliko uslovi budu ispunjeni BiH bi izmjenom odluke Evropske Komisije mogla dospjeti na listu.

"U ovom trenutku BiH ne ispunjava uslove propisane legislativom EU što uključuje i jedinstveni registar kopitara. Kancelarija za veterinarstvo BiH planira uspostavljanje jedinstvenog registra kopitara koji bi bio osnova za implementaciju ostalih traženih uslova od strane EU i čini sve u saradnji sa nadležnim tijelima entiteta i Brčko distrikta, kao i u saradnji sa konjičkim savezima, u cilju ispunjavanja svih ostalih uslova", kazao je Kalaba.

On smatra da sve trgovinske barijere i barijere za kretanje životinja u sportske svrhe negativno utiču na ekonomiju i turizam BiH.

Napori Saveza da ukinu embargo

Katarina Jovanović, predsjednica banjalučkog konjičkog kluba Paddock i licencirani trener konjičkog sporta, kaže da ovakva situacija najviše šteti razvoju konjičkog sporta u BiH, zbog čega se svi konjički klubovi, udruženi u Savez na nivou BiH trude da se embargo ukine, ali da kao pojedinci ili klubovi ne mogu uraditi ništa ukoliko iza njih ne stanu i državne institucije.

"Imamo kapacitete, imamo takmičare, imamo konje i nema razloga da juniori i seniori ne izađu na međunarodnu scenu", kazala je Jovanović.

Osim klubova, prema njenim riječima, embargo predstavlja i veliki problem za uzgajivače konja u BiH.

"Konjički sport je industrija kada uzmete sve aspekte koji su uključeni u to. Mi smo finalni proizvod, ono što daje upotrebnu vrijednsot konju. Vi ovdje imate ozbiljne uzgajivače konja koji ne mogu konja da prodaju dalje od BiH i Srbije", rekla je ona i dodala da se tim umanjuje i vrijednost konja.

Ukidanje embarga, smatra ona, može biti značajan vjetar u leđa i klubovima i sportu i uzgoju konja, jer u BiH postoje volja, želja i potencijal za kvalitetan uzgoj i sportsku scenu.

Prema njenim riječima konjički sport je u BiH zanemaren, jer se uvijek podržavaju klubovi koji imaju veliku masovnost, a ovaj sport nigdje u svijetu nije toliko masovan.

"Ima jako puno interesovanja i neznanja. Sa konjima se mora jako puno raditi, moraju se obučavati i ovo je zahtjevan sport jer imate sebe i morate trenirati i vašeg rekvizita kojeg takođe morate trenirati", rekla je Jovanović i dodala da konji zahtijevaju brigu i njegu i kada je loše vrijeme, kada se ne može trenirati, ali i kada niste u mogućnosti da se brinete o njima.

Kaže da ljudi vole konje i da budu sa konjima, ali da je potrebno proširiti svijest o tome da bi uživali u ovom sportu i da bi sačuvali svoje konje potrebno je da rade sa ljudima koji to znaju.

Skup, ali plemenit sport

"To je izuzetno plemenit i zahtjevan sport u kome oni koji se odluče za to beskrajno uživaju. Imate živog stvora, veliku životinju koja vas sluša, sarađuje, vaš je partner u tome, a na kraju krajeva to je i vrlo zahtjevan i aktivan sport", rekla je ona.

Na pitanje da li je to skup sport odgovorila je da jeste, obzirom da konji traže posebnu brigu i njegu, specijalne terene i stručni kadar.

"Međutim, ako cijene uporedite sa regionom, kod nas je prilično povoljno i dostupno svima. Ljudi si mogu priuštiti nešto što stvarno u zapadnim zemljama ne bi mogli lako, kako što mogu ovdje", kaže ona.

Naglasila je da konj vrijedi onoliko koliko zna i kolika je njegova upotrebna vrijednost.

"Zato mi potenciramo na saradnju s ljudima koji uzgajaju i oni koji rade sa konjima. Ako dobijete ždrijebe ne vrijedi ukoliko njegovi roditelji nemaju neke vrhunske rezultate i nije neka genetika. Ali kroz njegov život mi njemu kroz rad dajemo upotrebnu vrijednost i dižemo cijenu", rekla je ona.

U konjičkom klubu Paddock ekipa AA zabilježila je pripreme i trening Dragana Petrovića, člana kluba koji je jahao pet godina starog "anglo-arapa". Za ovog konja Katarina je objasnila da je, od kada je u treningu, tri puta uvećao svoju vrijednost.

Konji za rekreaciju se prema njenim riječima mogu nabaviti veoma povoljno, ali sve zavisi od rada sa njima. Isto tako konji velike vrijednosti gube ukoliko se sa njima ne radi.

"Možete i za male pare nabaviti konja, a s druge strane možete ga platiti stotine hiljada evra ukoliko mi ne riješimo problem izlaska na međunarodnu scenu, taj konj će da izgubi svoju vrijednost, jer ne možete da nastavite trend rada i takmičenja", rekla je Jovanović.

Dragan Petrović, koji se šest godina bavi jahanjem, ispričao je da ga je ovom sportu privukla ljubav prema konjima.

"Imam romantičnu predstavu o tome kako jašemo, galopiramo proplancima, plažom na moru. To tako djeluje jednostavno, tako fino, međutim kad dođete u sportski klub stanete pored te životinje kada vidite kolika je to snaga u pitanju, plemenitost i kada vas trener stavi prvi put na konja, a mislite konj sve sam radi, to nije tako", kazao je on.

Prema njegovim riječima, zbog toga se javi inat, izazov, jer nije jednostavno kao što ste mislili i nakon nekoliko dolazaka na trening javlja se ovisnost.

"Kontakt s životinjama, priroda, izvučete se iz svakodnevice, a onda dalje ako već dublje uđete u to počnete baviti sportom, vidite koliko je to kompleksno u stvari. Mogu slobodno reći ako ne najzahtjevniji onda jedan od najzahtjevnijih sportova koji postoje. U prilog tome govori činjenica da je to jedan od najstarijih olimpijskih sportova, prije svega radi se o plemenitoj vještini, a koliko god vi sebe opelemenite vještinom toliko više vrijedite", rekao je on.