Kolone muslimana u Blagaju: Imami i derviši uče tradicionalni mevlud

Da je žeđ za duhovnom obnovom neutaživa svjedoči Fata Selimović iz Busovače, koja je obišla brojna dovišta, a u Balagaju bila po prvi put tek prošle godine.

"Bila sam u Saudijskoj Arabiji i na brojnim dovištima, ali ono što sam doživjela u Blagaju prošle godine me nagnalo da ovdje dolazim dok god budem mogla", rekla je Selimović.

U nesvakidašnjem ambijentu Blagajske tekije, prepune vjernika na centralnoj svečanosti danas imami, derviši i šejhovi uče tradicionalni mevlud i zikr.

Svečanost je započela tradicionalnim mevludom u 11 sati, pred desetinama hiljada vjernika, a dijelove Kur'ana uče poznati hafizi.

Tradicija dovišta, zajedničkih masovnih molitvi, u BiH je, kako ističu povjesničari, starija od dolaska Osmanlija na ove prostore. Ljudi su je vezali za ono što je njihova veza s Bogom, kojeg trebaju, kojem zahvaljuju, u koga vjeruju, kome se mole, kojeg obožavaju i od koga pomoć traže. Dova je svojevrsna veza s rodnom grudom, a dovište na vrelu Bune smatra se jednom od najjačih veza sa poviješću bh. vjernika, sa onim osobama koje su zaslužne za utemeljenje ove tradicije.

Tradicija godišnjeg okupljanja i godišnjeg dovišta u Blagaju održala se sve do 1925. Iste godine umro je i posljednji njen šejh. Tekija je od tada, više-manje, postala samo turistička atrakcija, ali ni turizmu između dva rata se nije poklanjala dovoljna pažnja. No, tradiciju blagajskog mevluda, kolokvijalno poznatog kao derviški mevlud, obnovili su 1975. šejh Fejzulah ef. Hadžibajrić, u ime Tarikatskog centra, i mostarski muftija Seid ef. Smajkić, u ime institucija IZ u BiH.

U posljednja četiri desetljeća ova tradicija je poprimila međunarodni karakter. Tradicionalnom mevludu, koji se, prema kalendaru Rijaseta IZ u BiH, organizira svake druge subote u maju, sudjeluje od 20.000 do 40.000 vjernika.