Ko je Prisca Nyambe, zaštitnica najvećih zločinaca, koju slavi i Mladićev sin

Žalbenim vijećem Mehanizma za krivične sudove u Hagu, koje je danas potvrdilo kaznu doživotnog zatvora ratnom zločincu Ratku Mladiću, predsjedavala je sutkinja Prisca Matimba Nyambe, koja je imala suprotno mišljenje od ostalih članova Vijeća.

Sutkinju Nyambe koju već slave srbijanski i mediji u bh. entitetu RS "u svom izdvojenom mišljenju navela je da bi ona naložila da se Mladiću ponovi suđenje pred drugim sudskim vijećem".

Piše: Faruk Vele

O tome kakvu ulogu je igrala sutkinja iz Zambije dovoljno govori činjenica da ju je pohvalio sin Ratka Mladića, Darko Mladić. Rekao je za da je sudija Nyambe imala hrabrosti da kaže "sve ste radili pogrešno i ovo nisu te činjenice", i na tome joj čestitao.

U službi odbrane zločinca

Evo, šta uz ostalo kaže, predsjedavajuća Žalbenog vijeća:

"Imajući u vidu prirodu i težinu pravnih grešaka uočenih u ovom predmetu, za razliku od drugih članova Žalbenog vijeća, ja bih naredila da se Mladiću ponovi suđenje pred drugim prvostepenim sudskim većem, po svim tačkama optužnice, izuzev optužbe 6, za uzimanje talaca u udruženom zločinačkom poduhvatu", navela je sutkinja u izdvojenom mišljenju napisanom na 60-ak strana, prenosio je Tanjug.

Napomenula je da je Mladić u svojoj žalbi "zadovoljio visoke standarde i ukazao na glavne greške Pretresnog vijeća, prema kojima bi ona usvojila gotovo sve osnove njegove žalbe".

Nadalje, Nyambe se u odbrani Mladića pozivala i na navodnu ograničenosti vremena, a i s obzirom da radi na daljinu, u svom izdvojenom mišljenju bavila samo najgrubljim greškama pretresnog vijeća. 

Pored ostalog, ona je navela da se, suprotno stavovima većine članova Vijeća, ne slaže sa stavom da je među pojedincima u snagama Srba i rukovodstvom RS-a postojao udruženi zločinački poduhvat (UZP) prisilnog uklanjanja stanovništva, bosanskohercegovački muslimana, Bošnjaka. 

Muslimani su željeli da odu?!

Potpuno trgajući iz konteksta događaje, zanemarujući okolnosti genocida, tvrdila je da je "stanovništvo enklava željelo da ode i da je, uz pomoć Armije RBiH i Ratnog predsjedništva Žepe, postiglo sporazum o evakuaciji ljudi iz razloga ratne nužde".

"Shodno tome, ne mogu da zaključim da je bilo kakvo 'prisilno premještanje' doprinijelo zaključku o genocidu ili udruživanju radi vršenja genocida. Kao što ne mogu da zaključim, na osnovu ukupnih dokaza iz spisa da su muslimanske civile u srebreničkoj i žepskoj enklavi progonile snage Srba s traženom posebnom namjerom", napisala je Niambe u izdvojenom mišljenju.

Slučaj "Tolimir"

Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda kazala je za Radiosarajevo.ba da nije dobra slika da predsjedavajuća Žalbenog vijeća, sutkinja Nyambe od početka, po svim tačkama optužnice, protivila zaključcima, nalazima i konstatacijama Pretresnog vijeća. Dodala je da je to na određen način obilježilo ovu presudu.

"Zabrinjavajuće je to kako je moguće da Mehanizm završi ova suđenja upravo sa Vijećem kojim će da predsjedava sutkinja koju znamo iz predmeta "Tolimir" u kojem je ona predstavljala kao potpuno nevinog generala, oficira, da je stalno pokušavala da nametne tu sliku da je cijelo Pretresno vijeće u zabludi i da sudi na jedan pogrešan način", kazala je Kandić za Radiosarajevo.ba.

Prema njezinim riječima, ohrabrujuće da je Žalbeno vijeće u većini bilo vrlo čvrsto u obrazloženju, od zaključaka, konstatacija i odluke Prvostepenog suda.

Ko je sutkinja Nyambe?

Sutkinja Nyambe rođena je 31. decembra 1951. godine u Zambiji.

Za sutkinju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove izabrana je 2011. godine, dok je od 2006. i sudija Visokog suda Zambije.

Inače, prilično iznenađenje u međunarodnoj javnosti izazvala je vijest iz 2018. godine da je sutkinja Nyambe prvi put će predsjedavati radom Žalbenog vijeća na suđenju Ratku Mladiću.

Odluka da će upravo ona predsjedavati petočlanim Žalbenim vijećem koje će donijeti konačnu presudu bivšem komandantu vojske bosanskih Srba donesena je nakon što je troje sudija isključeno zbog percepcije pristrasnosti, prenio je ranije BIRN.

Francuski sudija Jean-Claude Antonetti (ostat će upamćen po skandaloznoj oslobađajućoj presudi Vojislavu Šešelju) prethodno je prihvatio zahtjev Mladićeve Odbrane da se iz žalbenog postupka isključe sudije Theodor Meron te Carmel Agius i Daqun Liu.

Kako je u svojoj odluci naveo Antonetti, sudije Meron, Agius i Liu "djeluju pristrasno" s obzirom da su u ranijim predmetima u Haagu donosili određene zaključke koji se tiču Mladića.

Portal Radiosarajevo.ba je ranije upozoravao na krajnje kontraverzne zaključke sutkinje Nyambe u pogledu genocida u Srebrenici i uopće agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Naime, ona je napisala izdvojeno mišljenju i u prvostepenoj presudi osuđenom ratnom zločincu Zdravku Tolimiru, u kome je tražila da bude oslobođen svih tačaka optužnice za počinjeni genocid, i to upravo u Srebrenici.

U žalbenom postupku jedini sudija koji se saglasio s njenim stavovima bio je Jean Claude Antonetti, koji će nekoliko godina kasnije, kao najstariji sudija nakon lakrdije u režiji sudije Theodora Merona, sutkinju Nyambe imenovati za predsjedavajuću Žalbenog vijeća Ratku Mladiću, pisao je ranije portal Avangarda.ba. U najmanju ruku indikativno

Ipak, Tolimir je presudom Pretresnog vijeća 12. decembra 2012. osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, udruživanje radi vršenja genocida, zločine potiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja, a presudom Žalbenog vijeća 8. aprila 2015. potvrđena je prvostepena presuda. 

U svom izdvojenom mišljenju Prisca Matimba Nyambe je detaljno obrazložila zašto misli da Tolimir nije kriv ni po jednoj tački optužnice idući, čak, i dalje i negirajući počinjeni genocid i zločine u Srebrenici, negirajući time, ustvari, i sve presude izrečene u MKSJ zajedno sa svim utvrđenim činjenicama

Portal Avangarda.ba je izdvojio dijelove izdvojenog mišljenja sutkinje Nyambe u kojima su više no jasni njeni stavovi o ratu u BiH, genocidu, počinjenim ratnim zločinima, žrtvama, ali i prema Ratku Mladiću i Tolimiru, te smo ih i ranije prenijeli u smislu upozorenja domaće i međunarodne javnosti.

Kada se detaljno iščitaju, sasvim je jasno zašto je sutkinja Nyambe danas iznijela ovakve stavove.

Negiranje genocida

"Što se tiče tačke 1 (genocid), zaključila sam da optuženi (Tolimir) nije posjedovao namjeru koja se traži za genocid. Pored toga, budući da sam utvrdila da optuženi nije odgovoran za ubistvo i da nije bilo prisilnog premještanja iz Srebrenice i Žepe, kao ni s njim povezanog zlostavljanja civilnog stanovništva, ne postoji osnova za zaključak da je počinio bilo koje od djela u osnovi genocida prema članu 4(2) Statuta koja mu Tužiteljstvo stavlja na teret u optužnici. Prema tome, moj je zaključak da optuženi nije krivično odgovoran za krivično djelo genocida koje mu se stavlja na teret tačkom 1 optužnice".

Negiranje drugih zločina, uključujući i istrebljenje

"Optuženi nije odgovoran za ubistvo ni po jednom vidu odgovornosti. Iz toga slijedi da bi ga trebalo osloboditi optužbi za ubistvo kao zločin protiv čovječnosti i kao kršenje zakona i običaja ratovanja, po tački 4, odnosno tački 5 optužnice. Budući da optuženi nije odgovoran za ubistvo, ne može mu se pripisati ni odgovornost za istrebljivanje kao zločin protiv čovječnosti iz tačke 3 jer je istrebljivanje ubistvo masovnih razmjera".

Negiranje prisilnog premještanja civila

"Već sam iznijela zaključak da se optuženom ni po kojem vidu odgovornosti ne može pripisati odgovornost za odlazak muslimanskih civila iz srebreničke i žepske enklave. Iz toga slijedi da optuženi ne snosi krivičnu odgovornost za krivično djelo nehumanih djela putem prisilnog premještanja kao zločina protiv čovječnosti iz tačke 7 optužnice".

Negiranje postojanja dokaza

"Na samom početku želim da konstatujem da su dokazi protiv optuženog, u vezi sa svim tačkama kojima se on tereti, u cijelosti posredni, zasnovani na presumpcijama, pretpostavkama i njegovoj stručnoj povezanosti s onima koji su počinili krivična djela koja su predmet optužnice. Nema dokaza koji bi ga povezivali sa krivičnim djelima koja su izvršili njegovi potčinjeni, a dokazi ne pokazuju ni da je znao da se ta krivična djela vrše. Veza optuženog s tim krivičnim djelima u cijelosti je izvedena iz njegove povezanosti, preko stručnog komandnog lanca, s onima koji su ih zaista počinili".

Negiranje izjava svjedoka insajdera

"Što se tiče moje ocjene svjedočenja saučesnika, ta duga istorija velikog opreza učvršćuje me u uvjerenju da ne mogu smatrati da su izjave takvih ‘saučesnika’ date iskreno. Primjenjući ta načela, uzela sam u obzir svoja ukupna zapažanja u vezi s držanjem svjedoka osuđenih za krivična djela proistekla iz događaja navedenih u optužnici uključujući, između ostalog, Momira Nikolića i Dražena Erdemovića".

Negiranje agresije na BiH

"Posebno sam zapazila da su, s obzirom na vrijeme koje je u međuvremenu proteklo i vrlo nefleksibilne stavove proistekle iz situacije građanskog rata, neki svjedoci bosanski Muslimani bili skloni da preuveličavaju muke kojima su bili podvrgnuti u Potočarima. (...) Posebno me zabrinjava događaj od 13. jula 1995. godine, kada je Rutten situaciju u Potočarima uporedio s Drugim svjetskim ratom i, prema Van Duijnovim riječima, srpskim vojnicima rekao sljedeće: ‘To podsjeća na ono od prije 50 godina, s nacistima’. Imajući u vidu istoriju regije, takve riječi veoma su uzrujale prisutne vojnike VRS-a, koji su to doživjeli kao etiketiranje da su ‘nacisti’. (...) Takve neprofesionalne izjave na račun srpskih vojnika pokazuju da je on pristrasan svjedok. Nakon što sam proučila njegov iskaz i dalje smatram da je ta pristrasnost očigledna".

Negiranje Direktive 7 i strateških ciljeva

"Očigledan smisao Direktive br. 7 ne otkriva protivzakonite ciljeve u vezi sa civilnim stanovništvom srebreničke i žepske enklave. Prije će biti da ona pokazuje globalni plan nastojanja da se ostvari teritorijalna kontrola, u kontekstu cjelokupnog sukoba koji se 1995. godine odvijao u cijeloj Bosni i Hercegovini. Nadalje, nema dokaza da su strateški ciljevi ikada bili upotrijebljeni kao smjernica za ciljeve Vojske Republike Srpske".