Kardinal Puljić: Brige su nas ugušile, prestali smo se radovati

"Ove godine sam za Božić nekako osjetio potrebu u ljudima probuditi jednu vjerničku radost, jer vidim da su i često puta zemaljske brige ugušile, da se ljudi ne znaju radovati", rekao je u božićnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Vinko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski. 

Citirajući Jevanđelje, odnosno kako je rekao, upravo onu riječ koju su anđeli pastirima javili: "Javljam vam veliku radost prenijeti na sve ljude", kardinal je poručio: "Upravo sam htio da ljudi otkriju da je Božić izvor vjerničke radosti i da zapravo ta radost bude hrabrost vjere kojom će se nositi sa svojom svagdašnjicom. Nekako je to bit one poruke koju sam za ovu godinu uputio vjernicima."

Rekao je da "ne bi odvajao političare od građana, jer su ih građani birali", u odgovoru na pitanje koliko su političari odgovorni za stanje u kojem se nalaze građani, u smislu izostanka radosti. 

"Građani izaberu i prepuste da oni rade mimo građana. Potrebno je da shvate da je demokracija nužna uvezanost birača i onih koji su birani. Nažalost, kod nas još nema te demokratske odgovornosti i suradnje, nego, jednostavno, ljudi izabrani prepuštaju se da tripartitski ili ne znam kojim načinom, odlučuju. Jasno, stvara se jedna potištenost i gubitak nade, a onda, nije to samo lokalne naravi, to je malo i šire, iz domena svjetskog zbivanja, pa to zapravo optereti javnost", kazao je Puljić. 

Nadbiskup vrhbosanski naveo je kako je problem što su vrednote urušene, pa "političari više ne idu temeljima vrednota koje čovjeka čine dostojnim, nego više idu prema onim interesnim sferama, bankovnim sferama, profitabilnim sferama što zapravo jeste jedan od sastavnih dijelova, ali nije bitniji dio onoga što čovjeka čini čovjekom". 

Kardinal Puljić naglasio je da smo se daleko udaljili od potreba "malog čovjeka". 

- Interes ne izgrađuje zdrave osobe -

"To i jeste problem, da je duh sekularizma i duh apsolutnog relativizma i potrošačkog mentaliteta zaslijepio čovjeka da ne vidi one vrednote koje ga vode malo dalje od ovih trenutačnih ili probitaka za kojim teži. Postoje vrednote koje nadilaze te trenutačne probitke, a to su vrednote vječnog života, to su vrednote kojim se uspostavlja odnos čovjeka prema Bogu. Danas, nažalost, Bog sve manje ima mjesta u društvu, a gdje god je Bog izbačen iz društva, tamo je čovjek ugrožen. Zato je prevažno ne da stvaramo teokraciju nego da stvaramo upravo svijest da čovjek mora računati s Bogom. A, Bog s čovjekom računa jer mu je dao putokaz, dajući zapovijedi božije i one su temelj usađen u savjesti", naveo je kardinal Puljić. 

Naglasio je da je danas manje-više savjest na svoj način ignorirana, jer je glavno mjerilo probitak. Kardinal smatra da "čim se ne vodi računa o moralnim načelima, ono što čovjeka čini vrijednim, onda se zapravo gubi sigurnost, sigurnost u smislu perspektive, sigurnost u smislu suradnje".

Cijeni kako nije moguće da interes izgrađuje zdrave odnose. Interes, smatra, može povezati neke stvari, ali nije za onaj trajniji zdravi odnos među ljudima gdje postoje i veće vrednote. 

Nadbiskup vrhbosanski ocijenio je kako je posjeta pape Franje sredinom godine ponovno vratila Bosnu i Hercegovinu u javnost, te da je ponovo svjetska javnost postala svjesna da postoji Bosna i Hercegovina, neriješena pitanja u njoj te da su zato ponovo počeli sa više interesovanja pristupati traženju rješenja. 

"Zašto se ne čuju ti glasovi pape Franje koji tako neumorno poručuje na važnost brige o svakom čovjeku, koji i nama svim biskupima i cijeloj katoličkoj crkvi daje kao smjerokaz, putovanje i rad: 'Nije se lako mijenjati'. Ljudi su itekako ogrezli u nekakva uhodana mjerila i vrlo teško se mijenjaju u strahu da će izgubiti ono što imaju. To je ona stara poslovica, da čovjek uvijek pati za onim što nema, a ne zna Bogu zahvaljivati za ono što ima", rekao je kardinal Puljić.

Na prevenciji, odnosno borbi protiv terorizma, ocjena je kardinala Puljića, moraju raditi sve strukture, počevši od medija, škola, roditelja, politike... 

"U prvom redu, moraju se djeca odgajati da je nasilje zlo. I odgajati ih tako da ne može netko u ime Boga činiti zlo. To je uvreda Bogu. To je blasfemija (bogohuljenje). Mi se svi moramo ograditi od zločina, jer često puta kao posljedica ovog rata u BiH je zapravo da je kod jednih zločin bio junaštvo, a kod drugih zločin. Mi moramo imati hrabrosti svaki zločin nazvati pravim imenom i ograditi se od zločina. Tko se od zločina ne ogradi, on je sudionik zločina", poručio je kardinal Puljić.

- Terorizam stvara nesigurnost cijelom čovječanstvu -

Naglasio je kako se u prvom redu mora stvarati "zdravije ozračje unutar zajednice i među zajednicama". Posebno se mora, ocijenio je,  izgrađivati jednakopravnost među ljudima, a onda i otvarati radna mjesta.

"Jer, gdje god nema rada, tamo se u besposlici rađaju razne devijacije, a posebno ovisnosti. Na poseban način Bosna i Hercegovina je još zemlja u kojoj nema vladavine zakona jednako za sve, i dokle god se ne stvori taj sustav u kojem je svaki čovjek siguran pred zakonom i siguran da ga zakon štiti bez obzira koje ime nosio, kojoj vjeri pripadao, kojoj stranci pripadao, dotle će ovo biti poprište kriminala i korupcije. To je zapravo veliko zlo. A, onda, iz siromaštva se vrlo lako rađa sklonost da ljudi podlegnu i toj manipulaciji terorizma", smatra Puljić.

Upozorio je da je terorizam često, ne samo opasnost za one kojima prijeti, nego stvara nesigurnost cijelom čovječanstvu.

"Mislim da je to posebno zabrinjavajuće što su velike sile često puta školovale te teroriste i dale im oružje, a onda ih sada bombardiraju. Mislim da je to ozbiljna odgovornost politike. Mi u crkvi imamo redovno hrabrosti reći: moj grijeh. Nažalost u politici nema: moj grijeh. Uvijek je dugi kriv. I to moramo ozdravljati, taj pristup. Politika treba da radi za opće dobro. Ne da je mrzimo, ne da je preziremo, nego da formiramo ljude koji će biti spremni raditi za opće dobro, a ne za male sitne interese", ocjena je kardinala Puljića.

- O Međugorju - 

Rekao je kako je Međugorje jedna župa u kojoj je nadležnost mjesnog biskupa iz Mostara i župnika - fratra, koji organizira njeno djelovanje. Dok se god drugačije ne odluči, naveo je Puljić, ljudi "itekako imaju pravo doći Bogu se moliti i pokoru činiti".

"To je jedna od najvećih ispovjedaonica na ovom terenu, ne samo na Balkanu nego i Evropi. To treba cijeniti na neki način. A, odluka o svetištu: to ne mijenja stvar. Samo je pitanje vjerovatno administrativnog vođenja te župe. Međutim, kada su u pitanju viđenja i poruke, to će crkva još studirati. Neće se ići tako brzo. Crkva se ne žuri, ali uvijek stigne. Tako da ja nisam zabrinut za stav Svetoga oca ni Kongregacije za nauk vjere. Meni je važnije da ti ljudi koji dolaze sačuvaju vjeru za koju se mole ispravno, da ojačaju svoju vjeru i da se vrate utješeni kući", naglasio je Puljić. 

Nadbiskup vrhbosanski rekao je da ne vidi razlog zašto kip Majke Tereze ne bi ostao pred crkvom Svetog Josipa na Marindvoru u Sarajevu. 

"Mislim da postoji u našoj zemlji itekako neispravan pristup. Jednima se itekako traži da se nešto mora primijeniti, a kod drugih se ne smije, jer oni su jači. Mislim da tu treba stvoriti jedno zdravo ozračje. Imam problema i sa drugim mjestima gdje se prema Katoličkoj crkvi itekako propisi energično provode, a drugima ne smije, jer su oni jači. To nije korektno. Ali, Božić je, pa ne smijemo trovati javnost", naveo je Puljić. 

Rekao je kako smatra da je u bh. društvu puno stvari neriješeno, pa tako i status Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine čiji je rad ugrožen zbog neriješenog pitanja finansiranja.

"Donesen je zakon o vjerskim pravima i slobodama. Taj zakon nije ni izdaleka proveden kako je propisan, kao i drugi zakoni. Nije to jedini, da ne bi bilo dvojbe. Druga stvar je što u ovoj zemlji još nema pravilno rješen budžetski sustav ni u odnosu na religije ni u odnosu na socijalne programe. Tako da je to jedan veliki problem. Drugo, mi kao crkve i vjerske zajednice još nemamo institucije koja bi trebala voditi računa o našim pitanjima", rekao je Puljić.

- Vjerske zajednice dobivaju mrvice - 

Naglasio je da kada postave pitanje, onda ih "šutaju od kancelarije do kancelarije".

"Iako kažu da je jedno ministarstvo nadležno, isto tako, kada im pošaljemo neki upit onda on pet-šest ministarstva obiđe, a svako drugačije rješenje donese. Tako da mi čekamo neka rješenja već danima. Jedno od tih je i pitanje finansiranja naših struktura, jer kao vjerske zajednice i crkve ne možemo, nemamo fonda, iz čega izdvajati za takvu jednu strukturu. Imamo projekte koje trebamo provoditi, a jasno da svi ti projekti traže neka sredstva. Potpisani su memorandumi da se to riješi, međutim nije riješeno. To nije jedina stvar koja nije riješena", zaključio je Puljić.

Istakao je kako je Katolička crkva dala velike novce za promet koji je napravila u državi tokom godine i uz to uplaćivala PDV.

"A, ništa od toga ne možemo dobiti. I koji put kada se dadne onda se na sva usta kaže, kako se crkva pomaže. A, to su tako male mrvice od onoga što država uživa od crkvenih dobara. Jer, još ni izdaleka nisu vraćeni objekti. Ne samo što nisu vraćeni objekti nego se uništavaju. Istovremeno, zakon o vraćanju imovine ni izdaleka još nije na pomolu tako da zapravo problem je tu da zaživi pravna država u kojoj će vladati zakon, a ne stranke", smatra Puljić. 

Nadbiskup je kazao i kako je Biskupska konferencija BiH za narednu, 2016. godinu planirala da djeluje više na "duhovnoj razni".

"Naredna godina je godina milosrđa i svaka biskupija je na svom području napravila programe prihvaćajući papin prijedlog da ona bude godina milosrđa. A, onda drugi program je duhovna obnova iznutra i moralna obnova, i na tom planu ćemo raditi kada je u pitanju formacija, posebno kada su u pitanju mladi, kler, redovništvo, a onda jako je važan i program suradnje na terenu laika i svećenika. Zato smo mi u Vrhbosanskoj nadbiskupiji pokrenuli i program sinode koja se sprema već par godina i obrađuje nekoliko tema. Tako da ćemo nastaviti program priprave za sinodu tako da i u tom duhu želimo raditi. Mnoge stvari smo blokirani raditi prvo jer nam je imovina prvenstveno uništena i nije vraćena, a drugi problem je doći do onih potrebnih, osnovnih sredstava za funkcioniranje naših institucija. Nemamo još ništa riješeno u relaciji crkve i vjerskih zajednica sa državom, niti država još funkcionira pravno kao država", poručio je u intervjuu za Anadolu AgencyVinko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski.