Junaci bez ulica: Nela Beran

Kornelija Nela Beran jedna je od onih ljudi koji su činili Sarajevo onim što zaista jeste. Čitav njen život i rad bili su posvećeni Sarajevu, čime je zaslužila, ako ne ulicu, onda barem jednu čikmicu u gradu koji je toliko voljela i predstavljala na najbolji mogući način.

Nela Beran rođena je 12. septembra 1929. u Sarajevu. Završila je Višu pedagošku školu, smjer engleski jezik, a od 1973. do 1981. bila je predavač za turističke vodiče. Predavala je Kulturno-historijsko naslijeđe BiH, a u tom periodu bila je najpoznatiji turistički vodič u Sarajevu, a otkrila je i možda najstariju džamiju u Sarajevu.

„Izvinjavam se čitaocu što pametujem, ali mi nagrču neke misli: Džamije se ruše, jer se u njim' – klanja, istoj Sili pred kojom se – stoji, kleči. I sam Allah, Jahve, Deus ostao bez riječi. Gospodi, pomiluj! Praštaj, vajme časnog krsta!“, pisala je Beran, a upravo multikulturalnost i jednaka ljubav ka svim stanovnicima Sarajeva i njihovim običajima učinili su je veoma bitnom za ovaj grad.

O njenoj važnosti u nekadašnjem Sarajevu najbolje govori činjenica da je njen portret naslikao Roman Petrović.

Ovo jejedna od fotografija Nele Beran:

Nela Beran

Bavila se i spisateljskim radom. Humor, satiru, poeziju i prozu te publicističke radove objavljivala je u Oslobođenju, Sarajevskim novinama, Preporodu, Zadrugaru, Lastavici, Jutarnjim novinama, itd. Sva njena djela prožeta su Sarajevom, a njeno stvaralaštvo prezentirano je u nekoliko redakcija starog Radija Sarajevo.

„Rečenica Nele Beran je punokrvna, poput aorte, nabrekla i zategnuta do pucanja, od samog početka priče do njenog kraja, i dovoljno je da je proizvedena emocija dotakne, čini se, sve bi odmah, u snažnom mlazu isteklo u dušu, bez bojazni da će nas izdati kako niti jedan njen redak nije uzalud napisan. (...) Spisateljica, perom iskusnog pripovjedača, ponire dublje i šire u duše svojih junaka, ona je i lirik i slikar u opisima događaja, vremena i prostora u kome je smještena radnja, a posebna vrijednost njenog djela je ljepota jezika, koji na najljepši način oslikava Bosnu“, pisao je o njoj književnik Mustafa Smajlović.

Objavila je romanBijeli oleander, zbirku poezije za djecu Gdje je sada baba Roga, zbirke publicističkih djela Sarajevu i Foča te Na oštrici smijeha, a njen sinopsis Opasna igra otkupila je američka producentska kuća za animirani film.

Nela Beran preminula je 30. juna 2007., a njena djeca, Dalibor i Silva, nastavili su da prenose zaostavštinu svoje majke baveći se kulturno-umjetničkim radom.

Junaci bez ulica: Božidar Boško Antić

Junaci bez ulica: Benjamin Filipović
Junaci bez ulica: Dražen Ričl
Junaci bez ulica: Josip Joško Domorocki 
Junaci bez ulica: Adi Lukovac
Junaci bez ulica: Ahmet Hromadžić
Junaci bez ulica: Hajrudin Krvavac
Junaci bez ulica: Ante Sučić
Junaci bez ulica: Slobodan Đurasović
Junaci bez ulica: Zaim Muzaferija
Junaci bez ulica: Nikola Tesla
Junaci bez ulica: Krstan Bijeljac
Junaci bez ulica: Branko Ćopić
Junaci bez ulica: Indexi
Junaci bez ulica: Kasim Prohić
Junaci bez ulica: Mirza Delibašić
Junaci bez ulica: Izet Sarajli