Josip Juratović o Schmidtu, Inzku, ulozi Moskve, Berlina, EU: Ovo je grubo, ali iskreno

Josip Juratović, koji već 15 godina zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu, nerijetko je kritizirao ovdašnje vlasti zbog stanja u Bosni i Hercegovini.

Odlučni protivnik svakog vida nacionalizma želi da vidi Bosnu i Hercegovinu iz koje djeca neće odlaziti i čiji roditelji se neće hvaliti u komšiluku kako im se dijete "dobro snašlo u Njemačkoj" ili drugim evropskim zemljama, već da Evropska unija dođe tu – u našu zemlju.

Tokom duge parlamentarne karijere Juratović, inače jedan od najpoznatijih sindikalnih aktivista južne Njemačke, sarađivao je i sa Christianom Schmidtom koji se spominje kao budući visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, što je jedan od povoda za ovaj razgovor. O Schmidtu, iskusnom diplomati i njegovom prijatelju, Valentinu Inzku, pojačanom angažmanu Berlina u Bosni i Hercegovini, ulozi Rusije, odjecima lokalnih izbora, stanju u Bosni i Hercegovini i šta je potrebno mijenjati, Juratović krajnje otvoreno govori za Radiosarajevo.ba.

Razgovarao: Faruk Vele

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate najave da bi Vaš kolega Christian Schmidt mogao biti novi visoki predstavnik s početkom proljeća?

Juratović: Da, ono koliko ja to mogu pratiti, kako vidim cijelu situaciju i diskusiju, ta mogućnost je jako realna.

Schmidt će postići svoje ciljeve

Radiosarajevo.ba: Šta bi to moglo da donese Bosni i Hercegovini i kako gledate na spremnost Berlina da ima veći utjecaj na ovim prostorima?

Juratović: U svakom slučaju se nadam da će međunarodne institucije početi ozbiljno baviti Bosnom i Hercegovinom. Do sada sam imao onako osjećaj da su međunarodne institucije često stajale jedna drugoj na putu.

Sada mislim da je krajnje vrijeme da se počnemo ozbiljno baviti tom temom.

Upravo i je to cilj što se tiče Bosne i Hercegovine, da se na njenom putu u Europsku uniju - ako ta želja još stoji negdje u volji naroda - počne s ozbiljnim radom u pogledu te teme. Da se ozbiljno krene u realiziranje procesa i postupaka prema ulasku u EU.

Radiosarajevo.ba: Sarađivali ste sa gospodinom Schmidtom, kakvi su njegovi pogledi na Bosnu i Balkan?

Juratović: Oko te teme možemo biti dosta kratki. Christian i ja smo u istom Odboru Bundestaga. Odboru za vanjsku politiku. Kako ja poznam Christijana, on je na očigled blag, što i je. Ali neka se niko ne zavarava. On je blag, ali nepopustljiv u svojim namjerama. Ono što je namjerio, to će i sprovesti. Na jedan kulturan, blag, tih način, ali tiho i polako će sve svoje ciljeve postići.

I Christian Schmidt, i ja, ali i druge kolege u Bundestagu, ima tu još kolega među konzervativnim, socijaldemokratima..., svjesni smo jednog: Bosna i Hercegovina, i ne samo Bosna i Hercegovina, već Zapadni Balkan, to je dvorište Europske unije. Ne može nam biti svejedno. Ne možemo misliti da je EU uređena, bez da nam je uređeno dvorište. Ja dolazim iz tih krajeva, emotivno sam vezan za te prostore, i samo jedno želim - a isto tako i moje kolege - to su racionalna razmišljanja demokratskog sustava za čiji opstanak se borimo - EU možemo dalje razvijati samo ako ćemo sve uzeti u obzir, pa i Bosnu i Hercegovinu.

Tigar bez zuba

Radiosarajevo.ba: Vi ste prijatelj i sa Valentinom Inzkom, još uvijek aktuelnim visokim predstavnikom, kako gledate njegov angažman, posebice u posljednje vrijeme?

Juratović: Ja mislim da je Valentin Inzko, prije svega, jedan iskusan diplomat. S vremena na vrijeme, još u prošlosti je pokazao hrabrost i odlučnost, ali isto tako sam mišljenja da nije imao dovoljno podrške od strane međunarodnih institucija. Moj osjećaj je bio da su zemlje međunarodne zajednice često radile svaka za sebe.

Onda su mu praktično oduzeti mehanizmi bez kojih Dayton postaje besmislen, na primjer, bonske ovlasti itd. Što se tiče Daytonskog sporazuma, on je nametnut nacionalnim vođama, kako bi se zaustavio rat, ali sam mišljenja da su oni nastavili rat u miru. Tako da je bez jačih ovlasti visoki predstavnik je ostao tigar bez zuba s kojim se nacionalne vođe često igrale, a međunarodna zajednica nikada nije shvatila da igranje sa visokim predstavnikom jeste igranje sa njom! Čak je, na neki način, sve to i pomagala.

Radiosarajevo.ba: No, kako komentirate medijska saznanja da Berlin ima načelan dogovor sa Moskvom u pogledu ovog pitanja, dakle, smjene u OHR-u?

Juratović: Gledajte, mislim da je i posjeta ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova bila jasna. Nije on dolazio u Bosnu iz nekih prijateljskih razloga, već zato što postoje ozbiljne teme. Činjenica je da Moskva nije ranije imala nekih posebnih interesa s OHR-om, jer je shvatila i shvaćala uvijek da je samo pitanje vremena kada će Balkan cjelokupno ući u NATO. Zemlje koje još uvijek nisu u NATO-u su okružene NATO-om, i Moskvi je jasno da više nema šta tu tražiti.

Ako gledamo kroz prošlost raspada bivše Jugoslavije, Moskva nije bila suštinski ni zainteresirana za bilo šta na Balkanu, uvijek je, to se pokazalo kroz niz detalja, ustvari samo trgovala svojim utjecajem na Zapadnom Balkanu. Ne bih se htio baviti špekulacijama, ali mislim da je i u ovom slučaju činjenica da će na neki način svoj interes nekako kapitalizirati, ma šta bilo.

Srbi su uvijek mislili da im je Rusija "veliki brat", a znali su i znaju, cijelo vrijeme, da to nije točno. Mislim da je vrijeme da se i oni ozbiljno okrenu prema Evropi i puste bajke o "velikom bratu", Rusiji.

Radiosarajevo.ba: Da li bi Christian Schmidt, ukoliko zaista dođe u Bosnu i Hercegovinu, mogao biti sklon rješenjima HDZ-a Dragana Čovića, odnosno hrvatske politike na ovim prostorima, kako se, između redova, ovih dana, također, govori u bh. javnosti?

Juratović: Christian Schmidt je, prije svega, demokrat i čovjek mira i ljudskih prava, i tako ga ja znam. Iako smo u različitim strankama, često smo u situacijama gdje se možemo i, pored stranačkog života, izmijeniti mišljenja.

Svako tko god želi ozbiljno voditi Bosnu i Hercegovinu ka EU ne može napustiti temelj, to jeste vladavinu osnovnih ljudskih prava, dakle, društva jednakih građana na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Kada to shvate i HDZ, i SDA i SNSD, ili bilo koja druga stranka u Bosni i Hercegovini – onda će u svakom slučaju biti partner Christiana Schmidta, to je moja procjena.

Isušiti baru

Radiosarajevo.ba: Navršila se 25. godišnjica Daytonskog sporazuma, kako dalje u BiH?

Juratović: Sve ovisi o međunarodnoj zajednici, posebno u institucijama. EU mora prestati sa politikom cinizma - cijelo vrijeme djelati sa nacionalistima, znajući da će oni po svaku cijenu pokušati spriječiti ulazak Bosne i Hercegovine u EU.

A u isto vrijeme davati izvješća kako u Bosni i Hercegovini ima pomaka, ali da to, kao, još nije dovoljno. I sve to 25 godina nakon Daytona!?

Po mome mišljenju treba učiniti tri koraka.

Prvo, sudstvo u Bosni i Hercegovini nije ovisno o bilo kome, već korumpirano! Govorimo stalno o neovisnom sudstvu. Nije problem u tome je li neovisno ili ne, nego je korumpirano! Neophodno je uspostaviti vladavinu prava, to jeste osušiti močvaru korupcije u sudstvu, tužilaštvu i policiji, a oni će osušiti močvaru korupcije u društvu!

Druga tema koju treba uraditi, jeste deblokirati institucije i sprovesti ravnopravnost građana u svim institucijama države, na njezinoj cjelokupnoj teritoriji.

Takozvano preglasavanje jedne nacionalne grupe nad drugom je manje-više propaganda. Koliko god ono i je prisutno, mislim da se to institucionalno i pravno da urediti tako da se isto onemogući. Tako dugo dok se ne želi naći rješenje, to je samo propaganda i garant za nepotizam i vladavinu koja je sada na sceni.

Treće, potrebno je zatvoriti sve kanale finansija izvana dok se ove prve tri točke ne sprovedu.

Vidite, ja kao zastupnik u njemačkom parlamentu moram mojim ljudima koji plaćaju porez objasniti zašto mi pomažemo Bosnu i Hercegovinu, a uskraćujemo neka socijalne davanja u našoj zemlji, i to 25 godina nakon Daytona. To više nikome ne možemo objasniti. Evropske institucije su dužne to, prije svega, građanima EU objasniti. Tako dugo dok se te tri točke ne riješe, nemamo o čemu pričati o približavanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. To je dosta grubo, ali iskreno.

Svijeća u mraku

Radiosarajevo.ba: Nedavni izbori su, ipak, pokazali spremnost građana da kazne loše vlasti, šta očekujete od općih izbora 2022.?

Juratović: Ja mislim, ako se lokalni izbori posmatraju, da možemo konstatirati da je u Sarajevu upaljena samo svjetlost jedne svijeće u mraku. Drago mi je tako nešto, ali, nažalost, to je, ipak, svjetlost jedne svijeće u mraku. To još uvijek nije svjetlost na kraju tunela.

Jer kad se vidi izbor na u Banjoj Luci, onda razmišljamo da li možda postoji mogućnost da od loših dođu još lošiji! Lošiji po društvo. Da se sprovede nacionalizam. Govorimo o novoj generaciji koja je tako odgajana, u nacionalizmu, školovana je u nacionalizmu i još manje se zna ophoditi sa ljudima druge vjere, što je suprotno od načela Evropske unije.

Na kraju, želim samo jedno reći, ljudi imaju mogućnost na izborima odrediti da li će dalje nastaviti s istom pričom 25 godina poslije Daytona, kako ništa nije moguće, ili će zasukati rukave, pokrenuti društvo na izborima, pokušati nešto novo, dati novim opcijama mogućnost i šansu...

Radiosarajevo.ba: Istovremeno ljudi odlaze...

Juratović: ...Na kraju krajeva ljudi napuštaju zemlju, pogotovo mladi. Tim mladima bih htio jedno poručiti. Neka dobro razmisle da li je bolje biti građanin drugog reda u Europskoj uniji, ili bilo gdje na svijetu, ili uvesti Europsku uniju u svoju zemlju, a za to se treba samo malo više politički angažirati, angažirati s više racionalnog, a manje nacionalnog, emocionalnog razmišljanja.

A što se njihovih roditelja tiče, mislim da je smiješno da se roditelji hvale po komšiluku da im se dijete dobro snašlo jer je otišlo u Njemačku ili Italiju..., Umjesto da stvaraju društveni sustav gdje ta djeca mogu ostati kod kuće. Koliko god sam krut, grub i direktan, ja tako mislim. Možda će to Christian Schmidt diplomatski malo bolje to iznijeti. Siguran sam da je to slična agenda o kojoj sam govorio na otvoren način. Vjerujm da će tu agendu i međunarodne institucije morati pratiti.