Jedan od najvažnijih simbola otpora: Prije 32 godine prokopan sarajevski Tunel spasa

Ove godine obilježava se 32. godišnjica od prokopavanja i puštanja u funkciju sarajevskog Tunela spasa koji je ratne 1993. godine izgrađen i predat na korištenje stanovnicima opkoljenog Sarajeva.

Bio je jedina veza opkoljenog glavnog grada BiH s ostatkom svijeta sve do završetka opsade 1996. godine, a danas čuva uspomene građana Sarajeva, svojih graditelja, boraca i onih koji su dali život u odbrani grada.

"Godišnjica prokopavanja sarajevskog ratnog Tunela spasa (Tunel D-B) obilježava se svake godine 31. jula, prema zvaničnom kalendaru značajnih datuma u Kantonu Sarajevo, mada se ključni historijski trenutak dogodio u noći 30. jula 1993. godine, kada su se ispod piste sarajevskog aerodroma, u tunelskoj cijevi iskopanoj s dvije suprotne strane - sa Dobrinje i sa Butmira, susrela dva kopača i rukovala u znak spajanja - spajanja Sarajeva s ostatkom slobodne teritorije Bosne i Hercegovine - podsjetila je u izjavi rukovodilac Odsjeka za organizaciju manifestacija Memorijalnog centra Sarajevo Belma Ćuzović. 

Trending

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Ove godine, kako je istakla, navršava se tačno 32 godine od tog sudbonosnog trenutka, koji je za građane opkoljenog Sarajeva značio spas, a za historiju otpora simbol rezilijentnosti, domišljatosti, odlučnosti i borbe za život.

Tunel D–B (Dobrinja–Butmir), poznat i kao Tunel spasa, predstavlja jedan od najvažnijih simbola otpora i opstanka tokom 1.425 dana opsade Sarajeva.

Izgradnja tunela, podsjeća Ćuzović, započela je januara 1993. godine, a prokopan je uz nadljudske napore u ekstremnim uslovima. Oko 300 ljudi je u tri smjene dnevno, bez dana pauze, bez mehanizacije i pod stalnom prijetnjom neprijateljske vatre, iskopalo 800 metara dužine - 800 metara života.

"Kroz tunel su tokom rata svakodnevno prolazili civili, ranjenici, medicinska i humanitarna pomoć, oružje, ali i glasovi ohrabrenja i vijesti iz svijeta. Bio je to jedini način da se Sarajevo poveže s ostatkom države i svijeta, a time i jedini kanal kroz koji je grad mogao da opstane", naglasila je Ćuzović.

Danas, tri decenije kasnije, Tunel spasa nije samo historijska lokacija. On je najposjećeniji spomenički kompleks u Bosni i Hercegovini, a Memorijalni centar Sarajevo koji upravlja ovim lokalitetom iz godine u godinu bilježi rekordan broj posjetilaca.

Kako su kazali iz Memorijalnog centra Sarajevo, interes je ogroman, a brojke kontinuirano rastu, što svjedoči o njegovoj važnosti kako za domaće stanovništvo, tako i za međunarodnu javnost budući da predstavlja u svijetu jedinstven objekat.

Prema podacima Memorijalnog centra Sarajevo, Tunel D-B je tokom ove godine posjetilo više od 100.000 ljudi. Naglašavaju da ne samo da su zadovoljni, već i ponosni brojem posjeta.

"Tunel danas ne posjećuju samo turisti, već i učenici, studenti, istraživači, historičari i međunarodne delegacije. Među brojnim uglednim posjetama ove godine, posebno izdvajaju posjetu predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar, koja je izrazila duboko poštovanje prema ulozi Tunela u savremenoj historiji Evrope i njegovom značaju kao mjesta sjećanja i učenja", kazali su iz Memorijalnog centra.

Posjetioci dolaze iz cijelog svijeta, a najbrojniji su gosti iz arapskih zemalja, Turske, Kine i Južne Koreje, kao i evropski i regionalni posjetioci. Uz turističke grupe, Tunel posjećuju i škole u okviru edukativnog programa "Škola kulture sjećanja", kao i učesnici međunarodnih ljetnih škola i akademskih seminara, navode iz Memorijalnog centra Sarajevo.

Povodom 32. godišnjice, Memorijalni centar Sarajevo organizira Dan otvorenih vrata Tunela spasa. Tim povodom bit će otvorena i izložba pod nazivom "Transformacija - od zemlje do spasa, od spasa do memorije", čija je autorica Belma Ćuzović, rukovoditeljica Odsjeka za organizaciju manifestacija Memorijalnog centra Sarajevo. Izložba tematizira razvoj Tunela - od njegove prvobitne uloge kao linije spasa do savremenog memorijalnog prostora koji čuva sjećanje i prenosi poruke mira.

"Tunel D-B ostaje trajni svjedok i čuvar kolektivne memorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Njegova vrijednost nije samo historijska, već i edukativna, kulturna i civilizacijska. Kao što je tokom rata bio koridor života, danas je koridor znanja i sjećanja - mjesto gdje prošlost progovara s poukom, a budućnost uči o cijeni slobode. Upravo zato, njegovo očuvanje, interpretacija i prezentacija ostaju trajni zadatak Memorijalnog centra Sarajevo i svih onih koji razumiju važnost kulture sjećanja", poručuju iz ovog centra.