Jedan od dragulja bh. turizma: Jeste li već posjetili najveću špilju u našoj zemlji?

Zaštićeni krajolik Vjetrenica – Popovo polje biser je bh. turističke ponude na samom jugu države kojega prepoznaje sve više domaćih i stranih gostiju, a ove godine bilježi rekordnu posjećenost.

"Što se tiče ove sezone, mi smo u porastu u odnosu na 2023. godinu za hiljadu posjetitelja više. Ono što nas raduje je to što je broj stranih posjetitelja također veći i u konstantnom porastu. Ova godina nam je već rekordna i vjerujemo da će do kraja godine ta brojka preći 20 tisuća posjeta, što nam je bio prioritet na početku sezone" rekao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Javne ustanove "Vjetrenica" Davor Baković.

Ističe i kako 50 posto gostiju čine domaći posjetitelji.

Trending

Pitali smo Tužilaštvo HNK dokle je došla istraga o tragediji u Jablanici: Evo šta su nam odgovorili

"Domaći posjetitelji čine polovicu gostiju, a ostatak njih je ponajviše iz regije, od Slovenije, Hrvatske, do Srbije i Crne Gore. Također, Vjetrenicu posjećuje veliki broj posjetitelja iz Češke, Poljske, Njemačke i skandinavskih zemalja", otkriva Baković.

Posjet najvećoj špilji u Bosni i Hercegovini moguć je tokom cijele godine.

04.05.24. 14:55

Robert Dacešin proveo 24 sata zaključan u pećini u Bosni i Hercegovini

"Špilja Vjetrenica, turistički dostupna posjetiteljima 700 metara od ulaza, nudi nezaboravno iskustvo gdje, uz naše iskusne speleovodiče, možete upoznati razvoj špiljskih nakita, kako nastaju špilje, svjedočiti spektakularnim panoramama, jezerima, potocima, upoznati kako su medvjedi i leopardi živjeli u Vjetrenici, doživjeti čovječju ribicu uživo i ostale vrste bogatog životinjskog svijeta špilje", objašnjava on.

Vjetrenica, za razliku, od sličnih turističkih destinacija ima i jednu posebnost. Naime, u ljetnom razdoblju posebno iskustvo je avantura podzemnim jezerom koja je dostupna posjetiteljima na kilometar i pol od ulaza.

"To je jedna spektakularna posjeta gdje naši gosti imaju priliku sa čamcem proći najveće jezero Vjetrenice duljine 200 metara. Radi se o jedinstvenom  iskustvu, s obzirom na to da u ovom djelu Europe nema podzemnih jezera gdje gosti direktno mogu obići tako duboke dijelove špilje i doživjeti iskustvo speleologa", ističe ravnatelj JU "Vjetrenica".

Dodaje kako navedena tura traje tri puna sata, a posjetitelji moraju imati najmanje 18 godina i u jednoj grupi može biti maksimalno šest osoba.

"Iz toga razloga je uvijek potrebno prijaviti putem maila, gdje se radi rang lista i onda zainteresirane obavještavamo o njihovom terminu", pojašnjava.

Mnoge turističke destinacije u regiji i Europi su podigle cijene, što s Vjetrenicom nije slučaj.

"Trudimo se, posebno domaćim posjetiteljima, ekskurzijama, fakultetima, da uvijek izlazimo u susret. Također, trudimo se ostati pošteni i korektni s cijenama i to nam je jedan od vidova promocije. Time želimo potaknuti lokalno stanovništvo, kao i ono u regiji, da s određenim popustima posjete zaštićena područja, kako bi shvatili značaj i vrijednost koje ovo područje ima", kazao je Baković.

Vjetrenica je stanište čovječjoj ribici, kao i mnogim drugim endemskim vrstama, pa je od iznimnog značaja i očuvanje eko-sustava i mikroklime ovog speleološkog bisera naše zemlje.

"Uvijek se vodimo sa prihvatnim kapacitetom okoliša, naše ture su striktno prilagođene za grupu do 50 osoba u jednoj turi. Vodimo računa o održivosti samog ekosustava, pogotovo iz razloga što je Vjetrenica broj jedan u svijetu u bioraznolikosti. U Vjetrenici imamo 230 vrsta živih organizama, i kako mi to volimo reći, ona je podzemni muzej koji posjećuju znanstvenici iz cijelog svijeta. U tom smislu turizam ne smije nikako postati masovan, ali se trudimo da svaki posjetitelj ima priliku posjetiti Vjetrenicu i upoznati se sa njenim vrijednostima", zaključio je Baković.

Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine. Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na samom ulazu, a krase je sedam kilometara dugi kanali, 135 jezeraca i stalna temperatura od 11 stepeni kroz čitavu godinu. Poznata je čak od 77. godine u kada je u svom djelu "Povijest prirode" (Historia naturalis) spominje Plinije Stariji, a nominirana je i za popis UNESCO svjetske baštine.