Iznimna vrijednost: Gradska biblioteka Olovo čuvar jevrejske knjige Thora iz 1886. godine

0
Fena
Iznimna vrijednost: Gradska biblioteka Olovo čuvar jevrejske knjige Thora iz 1886. godine
Foto: Fena / Thora, Gradska biblioteka Olovo

Gradska biblioteka u Olovu pod svojim okriljem čuva iznimnu vrijednost za istoriju i kulturu ljudi ovdašnjih prostora, Thoru, najsvetiju knjigu Jevreja, koju je nacionalnim spomenikom – pokretno dobro proglasila 2018. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Riječ je o džepnom izdanju Thore štampanom 1886. godine u jednoj od najpoznatijih štamparija iz 19. stoljeća u Beču, štampariji Josepha Schlesingera. Štampana je tehnikom litografije koja se upotrebljavala do prve polovine 20. stoljeća.

U potpunosti je pisana hebrejskim pismom. Ne zna se ko je bio njen vlasnik, moguće da je pripadala nekome iz porodice Ozmo, jedne od rijetkih jevrejskih porodica u Olovu. Knjiga je pronađena u Gradskoj biblioteci u Olovu, ali ne postoji pisani trag o tome kako je ona dospjela tamo.

Lagumdžija otkrio kako je zaobišao protivljenje Srbije usvajanju Rezolucije: 'Ovo je bilo najteže'

Lagumdžija otkrio kako je zaobišao protivljenje Srbije usvajanju Rezolucije: 'Ovo je bilo najteže'

Sarajevska Hagada je poput Feniksa: "Knjiga koja vrijedi 700 miliona dolara"

Sarajevska Hagada je poput Feniksa: "Knjiga koja vrijedi 700 miliona dolara"

Direktorica Gradske biblioteke Olovo Sanela Kaikčija ističe da Thora u Olovu predstavlja raritet, s obzirom na to da je veći dio starijih jevrejskih knjiga u Bosni i Hercegovini izgubljen u Drugom svjetskom ratu, dok je veliki dio toga sahranjen u genizu, po običaju sahranjivanja starih jevrejskih knjiga.

"Čuvamo je u našoj biblioteci iako danas u Olovu ne živi nijedna jevrejska porodica. Podsjećamo da su prije sedamdeset i više godina u Olovu živjele jevrejske porodice Ozmo, Levi", kazala je Kaikčija.

Autentičnost knjige izražena je kroz sačuvanost forme i dizajna te materijala i sadržaja. Posjeduje izraženu simboličku vrijednost, značajna je kao jedan od osnovnih predmeta svake jevrejske kuće, dok se u sinagogi upotrebljavala za praćenje teksta prilikom obrednog čitanja Tore.

Izdanje obuhvata svih pet Knjiga Mojsijevih. Štampana je u pet zasebnih tomova (Beršit, Šemot, Vajikra Bemidbar i Devarim) koji su zajedno povezani. Dimenzije su joj 130 x 90 mm, a povezana je kombinacijom kože i platna.

Prekretnica u djelovanju Gradske biblioteka Olovo bila je prelazak u nove i moderne prostorije, čime je ta institucija nakon mnogo godina konačno dobila mnogo veći prostor na korištenje a time i bolje uslove za rad.

"Dolazili su korisnici i prije, u težim uslovima za rad, ali da je sada mnogo ugodnije i njima i nama, definitivno jeste. Ljubitelji knjiga i nauke sa oduševljenjem dolaze i zadržavaju se u biblioteci na razgovoru, čitanju, pisanju zadataka za školu, fakultet i slično. Dakle, biblioteka se koristi na pravi način i to nas zaista raduje. Mi smo tu da pružamo usluge prema očekivanju naših korisnika i trudimo se iz dana u dan pratiti trendove sve u cilju što bolje usluge", ističe Kaikčija.

Sanela Kaikčija - vila koja potiče mališane na čitanje i razgovor

Sanela Kaikčija - vila koja potiče mališane na čitanje i razgovor

Gradska biblioteka Olovo ima 1.000 redovnih korisnika. Tu su i korisnici koji dolaze za vrijeme raspusta u Olovo ili pak oni koji iz inostranstva dolaze u taj grad na odmor, gdje im nezaobilazno mjesto postaje biblioteka. Posjete su bilježene i u periodu korone.

Posjeduje solidan fond od 15.000 knjiga. No, 2014. godine biblioteka je bila poplavljena i tada je uništeno skoro pet hiljada knjiga. Značajan fond je izgubljen, ali ta se institucija oporavlja od gubitka kupovinom knjiga putem Fondacije za bibliotečku djelatnost, poklonima građana, ali i kolega iz drugih biblioteka.

"Ide to jednim lijepim tokom. Najviše se traži beletristika i mogu reći da imamo dobra i nova, popularna izdanja. Tražena je i stučna literatura iz oblasti medicine, historije, religije i tu baš i nemamo uvijek tražene autore i naslove ali trudimo se do njih doći kako bi pomogli korisnicima u pisanju njihovih naučnih radova. Voljela bih obogatiti dječiji fond. Mnogo radimo sa djecom tako da bih voljela još boljih i još više knjiga i slikovnica za njih", mišljenja je direktorica biblioteke.

Kaikčija naglašava da je Gradska biblioteka Olovo aktivna u osvještavanju i stavljanju akcenta na važnosti kulture za društvo i zajednicu. Kroz različite aktivnosti i edukativna predavanja, ova biblioteka okuplja korisnike različitih generacija te odgovarajućim programom nastoji održati, a kod onih koji nemaju probuditi svijest o važnosti kulture, biblioteke, znanja i nauke.

"Gradska biblioteka Olovo čitanje smatra izutetno važnim, i to od najranije dobi. S obzirom na to da djeca sve više pribjegavaju tehnologiji, video igricama, youtuberima i tiktokerima, želja za čitanjem opada pa je naša biblioteka pokrenula niz aktivnosti koje će privući djecu i omladinu, ali i zadržati ih. Vila koja obilazi igraonice, predškolske uzraste i s njima čita, poklanja im slikovnice i članske kartice Gradske biblioteke, obišla je Bosnu i Hercegovinu, ali i region, što će potvrditi da ova biblioteka na kreativan način, uz mnogo truda i ljubavi, potiče na čitanje i privlači korisnike u biblioteku", smatra direktorica te institucije. 

Uspješnost biblioteka, zaključila je Kaikčija, leži u njihovom odnosu sa zajednicom, čime će svi biti u prednosti.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije