Sarajevska Hagada je poput Feniksa: "Knjiga koja vrijedi 700 miliona dolara"

1
Radiosarajevo.ba
Sarajevska Hagada je poput Feniksa: "Knjiga koja vrijedi 700 miliona dolara"
Foto: A. K. /Radiosarajevo.ba / Predavanja, izložbe, Sarajevska hagada: Zemaljski muzej BiH slavi 134. rođendan

Hagada je jevrejska obredna knjiga, tačnije kodeks, koji sadrži biblijske priče, molitve i psalme koji se čitaju za praznik Pesah (Pashu), posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva.

Jedna od najpoznatijih je Sarajevska Hagada, koju više od pet vijekova spašavaju i čuvaju nejevreji, većinom muslimani iz Bosne i Hercegovine, piše DW.

Za Sarajevo, Hagada je nešto kao feniks, poslije svake nesreće i belaja, a mnogo ih je zadesilo ovu knjigu, od progona, preko inkvizicije, svjetskih ratova i rata u BiH, svaki put je spašavana od drugih, svaki put preživi i ponovo se pojavi“, kaže Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

Napad na Ukrajinu: Rusija objavila da je prvi put koristila monstruoznu novu bombu

Napad na Ukrajinu: Rusija objavila da je prvi put koristila monstruoznu novu bombu

Sarajevska Hagada sastoji se od tri dijela od kojih prvi sadrži 62 figuralne kompozicije, sa kratkim natpisima na hebrejskom jeziku, drugi, tekst popraćen čisto dekorativnim motivima, a treći, molitve i psalme za ostale dane praznika, bez ikakvog ukrasa.

„Ono što je zanimljivo jesu ilustrovane stranice Hagade, koje pokazuju nastajanje svijeta, međutim, isto kao i u islamu i u judaizmu je zabranjeno svako ilustrovanje Boga, stoga je njena vrijednost još veća i značajnija“, pojašnjava Finci.

Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura sa njenih stranica utvrđeno je da je knjiga nastala u srednjovjekovnoj Španiji oko 1350. godine. Prema bilješci iz same knjige, ona je nakon progona Jevreja iz Španije (1492. godine) promijenila vlasnika, ali njihova imena nisu poznata. Tokom 16. i 17. stoljeća knjiga se nalazi na prostoru sjeverne Italije.

Njen pouzdan trag u historiji ponovo se javlja 1894. godine kada je Zemaljski muzej BiH otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Kohen, za sumu od 150 kruna.

Korkutovo spašavanje Hagade

Dosljedna vlastitoj sudbini, Sarajevska hagada ni u muzejskoj zbirci ne nalazi trajniji mir. Prvih dana nakon ulaska njemačkih vojnih snaga u Sarajevo 1941. godine, general Johan Fortner došao je u Zemaljski muzej i od direktora, Joze Petrovića, zahtijevao da mu preda Sarajevsku Hagadu. Petrović, uz pomoć kustosa Derviša Korkuta, uz ogroman rizik takvog postupka, uspijeva izvrdati tom zahtjevu.

„Derviš Korkut je tada rekao njemačkom generalu da su njihovi vojnici ranije dolazili i odnijeli Hagadu, te da oni nisu smjeli pitati za njihova imena, tako da ne znaju ko ju je odnio“, navodi Hikmet Karčić, autor knjige „Biografija Derviša Korkuta“, te istraživač genocida sa Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu.

On navodi kako ju je Korkut nakon toga odnio i sakrio u džamiju na jednoj od planina, Bjelašnici ili Vlašiću, gdje je dočekala kraj Drugog svjetskog rata.

„Pored Hagade, Korkut je spasio još privatnu zbirku jevrejskih rukopisa, koji je dobio od prijatelja, a spasio ih je tako što ih je zapisao pod drugim imenom“, objašnjava Karčić, te dodaje da je Korkut bio jako obrazovan, te da je vjerovao u ono što čini.

Osim Hagade, Korkut je spasio i Jevrejku srednjoškolskog uzrasta po imenu Mira Papo, kojoj su roditelji bili odvedeni u logor. Derviš i njegova supruga Servet obukli su je kao muslimanku, nazvali Amira i rekli da je Albanka koju su poslali njeni rođaci iz Kosovske Mitrovice da im pomaže u kući. Potom su je prebacili u Dalmaciju, odakle se pridružila partizanima.

„Uloga Korkuta pokazuje primjer komšijskog odnosa i šalje jasnu poruku za današnji svijet“, kaže Karčić, te naglašava da se u BiH vijekovima njegovala multikulturalnost, multietničnost i tolerancija.

Nakon II Svjetskog rata, Derviš Korkut je Hagadu vratio u Muzej, koja je od tada čuvana u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja. Najviše jednom u godini pokazivana je javnosti.

Hagada je čuvana i tokom opsade Sarajeva

Početkom 1992.godine, kada počinje opsada Sarajeva, Zemaljski muzej koji se nalazio na liniji razgraničenja između srpske vojske i Armije BiH nije bio siguran za čuvanje Hagade.

Tadašnji direktor, profesor emeritus na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Enver Imamović samoinicijativno je Hagadu prebacio iz Muzeja u trezor Narodne banke u Sarajevu. U tom periodu pojavili su se natpisi u svjetskoj štampi da je Hagada uništena, odnosno da ju je tadašnja Vlada Republike BiH prodala i za iste novce kupila oružje.

U to vrijeme Jakob Finci je boravio u Sjedinjenim Američkim Državama. Tada mu je američki senator Joe Lieberman rekao da će doći u opkoljeno Sarajevo, proslaviti Pesah, samo ako može uživo vidjeti Hagadu.

„Rekao sam mu gdje se nalazi Hagada i da je može pogledati, da je Sarajlije nikada ne bi prodale, niti uništile“, kaže Finci. Ipak, Lieberman nije došao, ali su zato u Sarajevo stigli novinari iz svih krajeva svijeta.

„Jedan novinar New York Times-a pisao je izvještaj o Hagadi i napisao je ´čuvena Sarajevska Hagada - knjiga koja vrijedo 700 miliona dolara´. To je tako objavljeno“, kaže Finci, te dodaje da se radi o grešci, jer u to vrijeme nije bilo e-maila, već je novinar slao izvještaj faxom, pa su se tačke između brojeva izbrisale. „Tako je Hagada postala svjetski popularna, jer nikad niti jedna umjetnina nije procjenjena na toliku sumu“, Kaže Finci.

Krajem novembra 2002. godine Hagada je iznesena iz trezora i od tada je izložena i dostupna javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prigodama i pod tačno definisanim uslovima.

„Mnogi koju su učestvovali u spašavanju Hagade pokazuju svu otvorenost BiH, gdje je poznato da ljudi spašavaju ono što treba biti spašeno, bez obzira čije je“, kaže Finci.

Sarajevska Hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove bibiloteke upisani su u registar Memorija svijeta UNESCO-a, posvećen pokretnoj kulturnoj baštini.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije