Izmijeniti Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH

Centar za kulturu dijaloga (CKD), u partnerstvu s Mrežom pravde u BiH organizirao je danas u Sarajevu javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH.

Sudionici debate - predstavnici vladinog i nevladinog sektora, uključujući i predstavnike medijske zajednice u BiH ukazali su na prednosti i manjkavosti ponuđenog zakonskog materijala, fokusirajući se na potrebu iznalaženja rješenja koja bi bila u funkciji zaštite javnih interesa, ali i prava građana na pristup određenim informacijama, a čime se na najneposredniji način promovira transparentnost i odgovornost javnih organa, javlja agencija Fena.

Zamjenik ministra pravde BiH Srđan Radulj očekuje da će se u vezi sa spomenuim zakonom doći do najoptimalnijeg prijedloga rješenja, navodeći da su izmjene i dopune zakona ranije objavljene na internet prezentaciji (web-portalu) Ministarstva pravde BiH, odnosno da je predmetom javnih konsultacija, a radi osiguranja maksimalne transparentnosti cijelog procesa i upoznavanja što šireg kruga ljudi za sadržajem tog zakona.
 
Pojasnio je da se radi o prednacrtu, odnosno radnom materijalu izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH koji je sačinila interresorna radna grupa, a u kojoj su participirali predstavnici ministarstava pravde i sigurnosti BiH, Agencije za zaštitu ličnih podataka i Institucije ombudsmana BiH.

Precizirao je da će na tragu ove i drugih debata Ministarstvo pravde BiH pristupiti korekciji, odnosno izradi finalne verzije nacrta izmjena i dopuna spomenutog zakona o čemu će se i u sklopu daljnje zakonodavne procedure nastaviti javna rasprava, a što će inicirati Parlamentarna skupština BiH i njena radna tijela, nakon što Vijeće ministara BiH prijedlog izmjena i dopuna Zakona uputi u parlamentarnu proceduru.

Tokom debate analizirana su određene odredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, uz sugeriranje izmjena koje bi pomogle poboljšanju zakonskog teksta.

U fokusu su se našla pitanja razgraničenja općeg interesa i zaštite ličnih podataka, kao i pitanje testiranja javnog interesa, te određena dupliranja reguliranja jednog te istog prava u različitim zakonima, odnosno eliminiranje pravnih praznina i preciznije normiranje prava i obaveza u skladu s međunarodnim instrumentima i standardima.

Kao pozitivna strana iniciranih izmjena i dopuna razmatranog zakona označeno je pravo na žalbu kao institut koji stoji na raspolaganju onima koji ostanu uskraćeni za tražene informacije, a s druge strane, negativnim je ocjenjeno uvođenje amandmana kojim se poziva na ograničenje "da je zabranjeno sve, osim onog što je dozvoljeno".

Kako su na početku debate naglasili direktorica CKD-a Sanja Vlaisavljević i Saša Madacki, kopredsjedavajući Koordinacionog odbora Mreže pravde u BiH, koja okuplja 65 nevladinih organizacija, namjera organizatora je da se svim stranama uključenim u javnu raspravu omogući da kroz otvoren i argumentiran dijalog dođe do preporuka o predloženim izmjenama, koje će po završetku rasprave biti dostavljene Ministarstvu pravde BiH.

Polazište za raspravu, kako su kazali, nije vrijednosno određeno, odnosno vrijednosno je neutralno, tako da organizator nema pretenzije da prejudicira određena rješenja, iz čega proističe da je samim sudionicima debate ostavljeno je navolju da se u skladu s vlastitim uvidima odrede "za ili protiv" ponuđenih izmjena i dopuna Zakona o slobodi pritupa informacijama BiH.