Ko će nas liječiti: Zašto medicinski radnici odlaze u inostranstvo i kakva je situacija u Sarajevu?

8
N. Ć.
Ko će nas liječiti: Zašto medicinski radnici odlaze u inostranstvo i kakva je situacija u Sarajevu?
Foto: Opća bolnica / Ilustracija

Demografski slom jedan je od najvećih problema s kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Radnici, svih struka, masovno napuštaju našu zemlju, a među njima su i brojni medicinski radnici.

Kao i mnogi drugi radnici, i medicinsko osobolje suočava se s problemima, kao što su neizvjesnost, izostanak sistemske podrške, niske plaće ili plaće koje kasne... 

Posljedica njihovog odlaska, trebala bi biti velika briga cijelog zdravstvenog sistema, a pritom, većina mladih doktora danas ne želi raditi u Domu zdravlja, a kamoli u manjim zdravstvenim ustanovama. 

Fikret Prevljak zadržan na Aerodromu Sarajevo

Fikret Prevljak zadržan na Aerodromu Sarajevo

"Nisam siguran da li imam odgovor na to pitanje, ali hajde da budemo realni, niko nije zadovoljan primanjima u zdravstvu u Kantonu Sarajevo, a primanja su zapravo jako dobra", komentira za portal Radiosarajevo.ba generalni direktor JU Dom zdravlja KS Abel Baltić, s kojim smo razgovarali o ovoj situaciji, te nastavlja:

"Da li je to razlog, zaista ne znam. Možda se tu radi o nesigurnosti u samom sistemu zdravstva, ali generalno smatram da nam nam nedostaje medicinskog kadra, i sestara, i anesteziologa i kardiologa. To je trend u svijetu, u cijeloj Evropi nedostaje zdravstvenog kadra. Nedavno su nas iz Slovenije kontaktirali ljudi iz Gradske uprave Ljubljane koji kažu da njima nedostaje 37 specijalista porodične medicine, pedesetak pedijatara, i apsolutno ih nigdje ne mogu naći. S druge strane, njihova primanja su daleko veća nego naša, zato se i pitamo šta se dešava, i zbog čega nam odlaze radnici."

Protest medicinara u Sarajevu
Foto: Dž. Kriještorac/Radiosarajevo.ba: Protest medicinara u Sarajevu

I zdravstveni radnici mogu biti bolesni 

Kada se radi o komentarima pacijenata na prevelike gužve, manjak medicinskih sestara u smjeni ili kratkoročni pregled, Baltić ističe da svakako treba imati više razumijevanja. 

"Svi pacijenti trebaju znati da postoje valovi u smjenama zdravstvenih institucija. To znači da je previše ljudi bolesno. Ne možete vi zaposliti dodatno nekoga da radi mejsec ili dva kako bi popunio kapacitete u ambulanti ili ubrzao redoslijed pregleda pacijenata. Treba znati da su i zdravstveni radnici podložni obolijevanju, a pretežno je osjetljiv ženski kadar, koji je u dnevnoj apstinenciji zbog bolovanja procentualno iznosi 25 odsto", kaže Baltić.

Ljekari i medicinari napuštaju Unsko-sanski kanton: Ko će nas liječiti?

Ljekari i medicinari napuštaju Unsko-sanski kanton: Ko će nas liječiti?

Važno je uključivanje države

"Najveći nedostatak kadra je u domovima zdravlja, koji je specifična ustanova. Treba znati da se tu ne zadržavaju ljekari. To je pretežno rad od dvije ili tri godine, odustaje se i ide se dalje, na veće stepene specijalizacije. Tu se sada nameće uključivanje države, a ono što bi država trebala uraditi jeste da pronađe način kako da zadrži i zainteresuje ljekare da se bave porodičnom medicinom. Ako ovako nastavimo, vrlo brzo ćemo ostati bez naših ljekara, a da li nam to treba", pita se Baltić. 

Koliko sestara i tehničara ima u Sarajevu?

Sead Džomba, generalni sekretarar iz Komore medicinskih sestara i tehičara KS, za portal Radiosarajevo.ba ističe da je manjkavost kadra prisutna širom države, a ne samo u Kantonu Sarajevo. 

Otvorena dodatna ambulanta za djecu i osobe sa poteškoćama u razvoju

Otvorena dodatna ambulanta za djecu i osobe sa poteškoćama u razvoju

"Ukupan broj zaposlenih medicinskih sestara u BiH, prema podacima registra Komore je 4.530 sestara. To su medicinske sestre tehnčari, općeg smjera svih nivoa obrazovanja, psihogerijatrijskog, pedijatrijskog i akušersko-ginekološkog. Kada je riječ o odlasku iz države, naravno da odlaze. Najčešće se to dešava kada zaposlenici traže ili podnose zahtjev za upis u registar ili traže licencu za samostalan rad. Pretežno odlaze za Njemačku ii Sloveniju. Ta situacija nije samo u Kantonu Sarajevo prisutna, već u svim dijelovima države. Ni u RS nije bolje. Tamo se također većina njih obraća sa zahtjevima za upis u registar naše Komore, jer oni nemaju po zakonu Komoru, niti im je zakonodavac dao mogućnost da se organiziraju. S druge strane i u HNK postoje neslaganja. Njihov Ustavni sud ukinuo mnogo toga", kaže Džomba. 

Protest medicinara u Sarajevu
Foto: Dž. Kriještorac/Radiosarajevo.ba: Protest medicinara u Sarajevu

Mladi doktori odlaze nakon studija

Mlade medicinske sestre, po završetku studija ne ostaju u BiH, dalju specijalizaciju završavaju u drugim državama, dodaje naš sagovornik. 

"Kada se radi o kadru isključivo iz Kantona Sarajevo, mi imamo oko 600 medicinskih sestara općega smjera, kada govorimo o tzv. 'srednjim' sestrama tu imamo preko 200 zaposlenika, a vrlo malo diplomiranih medicinskih sestara jer obično one nakon završetka zdravstvenih studija odlaze na dalje obrazovanje ili praksu, ali ne u našoj državi. U petak 12. maja se obilježava Međunarodni dan sestrinstva, kada nagrađujemo naše medicinske sestre za doprinos koje su dale u svojoj struci i dosadašnjem radu. Nadam se da će nas vlasti u Kantonu Sarajevo i ministar zdravstva KS Haris Vranić pozvati nakon par godina, jer niko nas ne zove da podijeli s nama probleme. Nadamo se boljoj saradnji i razmjenjivanju informacija, jer mi smo najveća grupacija u zdravstvu, i bez nas bi bio kolaps od sistema", navodi Džomba. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (8)

/ Povezano

/ Najnovije