Igor Strelkov: Od krvavog Višegrada i Dodikovog prijatelja do pakla Ukrajine

Igor Strelkov (Girkin), kako su tvrdili ruski mediji, bivši oficir ruske vojne obavještajne službe GRU, a ranije i FSB-a (bivšeg KGB), bivši ministar obrane Donjecka i jedan od ključnih ljudi ruske okupacije Krima 2014. godine, te čovjek za kojim je Nizozemska prije skoro tri godine raspisala potjernicu zbog rušenja malezijskog aviona MH 17 na liniji Amsterdam - Kuala Lumpur kada je smrtno stradalo 298 osoba, doživio je reafirmaciju s početkom nove agresije i brutalne invazije Rusije na Ukrajinu.

U intervjuu za kineski CGTN, koji ga predstavlja kao političkog aktivistu i bivšeg komandanta vojnih snaga u Donjecku, „otkrio je na čemu se baziraju zapadne računice“, rekavši da „Zapad nije u tome da pomogne Ukrajini da pobijedi Rusiju, već da odugovlači rat“.

Zločini u Višegradu

Prilika je to za „novi život“ čovjeka koji je u međuvremenu kritizirao Kremlj i prodavao krimski orden s Putinovim likom žaleći da nema novaca i da ga ne poštuju više. Čak je hrabro prognozirao da će Putin završiti kao „Balkanski kasapin“ Slobodan Milošević.

Trending

Visina snijega na Bjelašnici prešla metar: Na snazi je meteoalarm, a evo i prognoze do četvrtka

Da je ovo prilika za novi početak Strelkova potvrđuje i to što analize tog bjegunca koji je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije ovih dana objavljuje upravo Miloševićev šef propagande Milorad Vučelić, urednik u srbijanskom prorežimskom listu „Novosti“.

U tim tekstovima Strelkov Ukrajince naziva „neprijateljima“, iako riječ o ljudima koji brane kućni prag.

No, upravo ličnost Strelkova na direktan način povezuje dvije agresije, one na Bosni i Hercegovinu i one danas na Ukrajinu. Strelkov je učestvovao u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa, kako se procjenjuje, najmanje 700 ruskih dobrovoljaca.

Tokom 2014. ovog su obavještajca mediji u Srbiji opisivali kao „ruskog Ramba“, odnosno “neustrašivog i hladnokrvnog komandanta, prva ratna iskustva stekao je kao dobrovoljac u Bosni”.
On je u Bosni bio od novembra 1992. do marta 1993. u Drugom ruskom dobrovoljačkom odredu, navedeno je.

Borio se protiv „muslimanskih divljaka“

Svoja sjećanja iz Bosne Igor je prvi put objavio u moskovskom desničarskom nedeljniku “Zavtra” 6. januara 1998. U redakciji lista se upoznao sa Aleksandrom Borodajom, kasnije premijerom samoproglašene tzv. Ddonjecke republike.

Strelkov je u svojim tekstovima opisivao gnusne ratne detalje, ističući kako je došao da se bori protiv "muslimanskih divljaka", jer je osjećao dužnost da bude na strani "svojih pravoslavaca".

Učešće Stelkova u agresiji na BiH potvrđuje i ratna fotografija koju je autor ovih redaka objavio u medijima još 2014. godine, u vrijeme kada su separatisti pod vodstvom Putinovog ovog obavještajca započeli okupaciju svojih susjeda.

Prema našim izvorima, fotografija je snimljena u Višegradu 1992. godine, a Girkin se tom prilikom fotografirao sa još jednim ruskim plaćenikom i Bobanom Inđićem, komandirom Interventne čete iz Višegrada, kojeg višegradski Bošnjaci pamte po mnogim zločinima.

U vrijeme kada se Girkin fotografirao u Višegradu u tom gradu je trajala kampanja masovnih zločina poput „živih lomača“ i masovnih silovanja, odnosno genocida u kojem je stradalo više od 3.000 Bošnjaka.
Ove fotografije se ovih dana prisjetio i politolog Jasmin Mujanović, ističući to kao još jednu paralelu agresija na BiH i Ukrajinu

„Jedan od ključnih komandanata tokom početne ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine, Igor Girkin, prethodno je bio ruski “dobrovoljac” tokom rata u Bosni i učestvovao u višegradskom masakru, jednoj od najgorih epizoda bosanskog genocida”, naveo je Mujanović.

Publicista Aziz Tafro, autor knjige "Ruski i grčki plaćenici u ratu u Bosni i Hercegovini" ranije je potvrdio je da je Igor Girgkin, prema informacijama s kojima raspolaže, zaista učestvovao u agresiji na BiH.

Naime, Tafro je u pisanju knjige koristio dokumente koje je dobio iz Moskve od raznih političkih partija i Ministarstva pravde Ruske Federacije te dokumentaciju Haškog tribunala.

"Igor Girkin Strelkov, poznati međunarodni terorist, je u oktobru odnosno novembru 1992. godine došao sa Kozacima u Višegrad, gdje je ratovao kao pripadnik Prvog kozačkog polueskadrona. U to vrijeme u Višegradu su postojale dvije jedinice: Drugi ruski dobrovoljački odred i Prvi kozački polueskadron. Nakon gubitaka i atentata Kozaka na njihovog komandanta, Aleksandra Zagrabova, te jedinice se spajaju i Drugi objedinjeni ruski dobrovoljački odred. Dobili su prekomandu i ratovali na području Prače. Nakon pogibije njihovog komandanta, oni ratuju na području Sarajeva ", izjavio je Tafro.

On smatra da je zapanjujuća šutnja o učešću ruskih i grčih plaćenika u ratu u BiH, ali i o nemjerljivom zlu koji su počinili u BiH, zbog čega se i odlučio za istraživanje te teme.

Strelkov će nakon ratnog iskustva u BiH otići da se bori i u Prvom i Drugom čečenskom ratu, protiv onih nesretnika koji danas za Putunov i račun Ramzana Kadirova tekbiraju po ukrajinskim šumama. Tamo je bio vojni obavještajac zadužen za „specijalne operacije“.

Zanimljivo je da Strelkov bio blizak sa Konstantinom Malofejevim, vlasnikom i osnivačem investicijskog fonda “Marshall Capital Partners” za kojeg je radio.
Malofejev se u više navrata susretao u BiH sa članom Predsjedništva BiH I liderom SNSD-a Miloradom Dodikom. Posebno je zanimljiva njegova posjeta 12. oktobra 2014.godine kada se sa Dodikom sastao u hotelu Kaldera, tačno na dan izbora u BiH. Slučajno ili ne u isto vrijeme u Banja Luci je boravila i velika grupa ruskih kozaka koji su pod plaštom kulturne saradnje imali posve nejasnu ulogu.

Prema nekim analitičarima njihov zadatak tada je bio provođenje “krimskog scenarija” u BiH u slučaju da Milorad Dodik i SNSD izgube izbore, pisali su ranije mediji, ističe INS.ba.